Policija je u njemačkim pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija (NRW) i Brandenburg uhitila dvoje mladih ljudi za koje se tvrdi da su planirali islamistički teroristički napad. Kako su jučer izvijestili sigurnosni krugovi, navodno su 15-godišnji glavni osumnjičenik i 16-godišnjak razmijenili ideje o namjeri da izvrše napad na navodne “nevjernike”. O sumnji su prvi izvijestili WDR i “Tagesspiegel”.

15-godišnjak iz Sjeverne Rajne-Vestfalije navodno je smatrao sinagogu i božićni sajam u Leverkusenu mogućim metama. Referenca na mlade došla je iz inozemstva.

Ostala je nejasna ozbiljnost planova. No, budući da je 15-godišnjak navodno nedavno naveo konkretan datum i javno mjesto, radi sigurnosti intervenirala je policija. Petnaestogodišnji njemačko-afganistanski državljanin optužen je za planiranje i pripremu islamističkog terorističkog napada.

Tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je 16-godišnjak uhićen u Brandenburgu mlada osoba ruske nacionalnosti za koju se konkretno sumnja da je pripremala napad. Prema informacijama “Tagesspiegela”, za 16-godišnjaka se smatra da voli oružje. On i njegov brat su izrazito nasilni. Prema “Tagesspiegelu”, on je kod sebe imao nož kada je uhićen. Prema informacijama WDR-a, oboje mladih ljudi smatraju se simpatizerima terorističke Islamske države (IS).

Zastupnici u Sloveniji jednoglasno su usvojili zaključak o nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za sljedećih sedam godina. Prema usvojenoj rezoluciji, idućih bi se godina, među ostalim, proširile zone s ograničenjem do 30 km/h, a predviđeno je i snižavanje dozvoljene količine alkohola u krvi na 0.0.

Slovenski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2023. do 2030. Mjere bi trebale osigurati da do 2030. na cestama ne pogine više od 50 ljudi i da u nesrećama ne bude ozlijeđeno više od 400 ljudi.

U narednim godinama rezolucija predviđa razvoj infrastrukture kako bi se dodatno promicalo sigurno korištenje javnog prijevoza, pješačenje, biciklizam i drugi oblici mobilnosti. Ujedno se planira proširenje područja s najvećom dopuštenom brzinom od 30 kilometara na sat i područja umjerenog prometa, posebice u blizini škola, vrtića, na čvorištima javnog putničkog prometa te u naseljima, prenosi index.hr.

Planiraju i inspekcijski nadzor i ocjenu sigurnosti školskih ruta, uspostavu procjene sigurnosti nacionalnih biciklističkih staza, postupnu obnovu zakonske regulative u području projektiranja cesta te ispitivanje stanja prometne signalizacije te reklamnih ploča s ciljem uspostavljanja minimalne i jasne prometne signalizacije bez nepotrebnih elemenata, piše N1 Slovenija.

Osim toga, rezolucija predviđa pooštravanje zakona za recidiviste i mogućnost podizanja odštetnog zahtjeva za izazivanje teške prometne nesreće zbog alkohola ili droga s 13.560 eura na 130.000 eura.

Također, predviđa snižavanje koncentracije alkohola u krvi na 0.0. Dokumentom je predviđeno i podizanje dobne granice za korisnike lakih motornih vozila i e-bicikala iznad 15 godina te uvođenje osposobljavanja učenika osnovnih škola za stjecanje dozvole za upravljanje e-biciklom po uzoru na biciklistički ispit. Zastupnici su donijeli i odluku o jačanju protupotresne sigurnosti do 2050. godine.

Tvrtke u Europskoj uniji mogu zabraniti nošenje marama dok je to opća zabrana koja ne diskriminira zaposlenice, objavio je najviši europski sud u četvrtak, kao najnoviju presudu o pitanju koje dijelu Europu godinama.

Slučaj se tiče muslimanke kojoj je rečeno da ne može imati pokrivenu glavu kad se prijavljivala za šestotjednu praksu u belgijskoj kompaniji. Tvrtka je rekla da imaju pravilo o neutralnosti, što znači da u njihovim prostorima nije dopušteno pokrivati glavu, bilo da je riječ o kapi ili šalu.

Žena se obratila belgijskom sudu, koji je savjet zatražio od Suda Europske unije (CJEU). Sud Europske unije sa sjedištem u Luksemburgu rekao je da ne bi trebalo biti izravne diskriminacije u takvoj zabrani.

“Interno pravilo tvrtke koje zabranjuje vidljivo nošenje vjerskih, filozofskih ili duhovnih znakova ne predstavlja izravnu diskriminaciju ako se primjenjuje na sve radnike na općenit i nediferenciran način”, rekli su suci.

CJEU je prošle godine rekao da tvrtke iz EU-a mogu zabraniti zaposlenicama da nose marame pod određenim uvjetima, ako to trebaju učiniti kako bi kupcima projicirali sliku neutralnosti.

U Njemačkoj se godinama raspravlja o zabrani nošenja marama za žene na poslu, uglavnom u odnosu na učiteljice u državnim školama i sudačke pripravnice. Francuska, u kojoj živi najveća muslimanska manjina u Europi, zabranila je nošenje islamskih marama u državnim školama 2004. godine.