Nova studija provedena po narudžbi Grada Beča otvorila je raspravu o stavovima mladih u austrijskoj prijestolnici, posebno kada je riječ o demokraciji, predrasudama, nasilju i utjecaju društvenih mreža.
Istraživanjem su obuhvaćeni mladi i mlade odrasle osobe u dobi od 14 do 24 godine. Ukupno je ispitano 1.221 sudionika, a anketa je provedena, među ostalim, u Favoritenu, na Mariahilfer Straße, u Donauzentrumu te online. Studiju je vodio sociolog Kenan Güngör.
Društvene mreže kao važan čimbenik
U istraživanju je analizirano deset skupina prema podrijetlu: Austrijanci, Srbi, Poljaci, Rumunji, Bosanci, Turci, Kurdi, Sirijci, Afganistanci i Čečeni.
Prema nalazima studije, problematični stavovi izraženiji su kod dijela mladih muslimana, osobito među ispitanicima sirijskog, afganistanskog i čečenskog podrijetla. Güngör pritom upozorava kako se ne smije generalizirati jer je velik broj mladih muslimana demokratski, tolerantan i pluralno orijentiran.
Jedan od ključnih problema, prema autoru studije, jest vjerski sadržaj koji mladi konzumiraju na društvenim mrežama. Ispitanici koji svoj odnos prema islamu najviše oblikuju putem interneta pokazali su izraženiju sklonost radikalnim stavovima od onih koji se jednostavno izjašnjavaju kao vjernici.
Güngör upozorava kako algoritmi društvenih mreža mogu mlade zatvoriti u svijet jednostavnih poruka, snažnih identitetskih simbola i radikalnih sadržaja, osobito kada svakodnevno provode mnogo vremena na mobitelu.
Usamljenost, nesigurnost i osjećaj nepripadanja
Studija je obuhvatila i antisemitske stavove među mladima. Prema rezultatima, 35 posto svih ispitanih složilo se s tvrdnjom kako Židovi imaju previše moći i kontroliraju svijet. Kod mladih sirijskog podrijetla taj udio iznosi 55 posto, kod afganistanskog 52 posto, a kod turskog 51 posto. Također, 41 posto ispitanih složilo se s tvrdnjom kako je Izrael neprijatelj svih muslimana.
Kao jedan od važnih čimbenika studija navodi usamljenost. Mladi koji nemaju osobu s kojom mogu razgovarati o problemima i koji ne vide jasnu životnu perspektivu skloniji su jednostavnim neprijateljskim slikama svijeta. Taj se čimbenik, prema autoru studije, pokazao snažnijim čak i od razine obrazovanja.
Među uzrocima se navode vjerska socijalizacija putem interneta, usamljenost, nedostatak perspektive i autoritarni obrasci odgoja. Güngör smatra kako su roditelji istodobno dio problema, ali i važan dio mogućeg rješenja.
Sociolog traži djelovanje na više razina. Smatra kako politika muslimanske mlade ne smije prikazivati isključivo kao problem, ali ni ignorirati postojeće rizike. Škole bi, prema njegovu mišljenju, trebale imati obveznu nastavu demokracije i etike, uz mogućnost otvorenog razgovora i o sukobu na Bliskom istoku.
Güngör poručuje kako su i same muslimanske zajednice pozvane na iskreno preispitivanje i prepoznavanje vlastitih propusta. Prema studiji, 30 posto ispitanih mladih muslimana smatra kako u Austriji već ima previše muslimana.
