Poteškoće s integracijom pogoršavaju se u vrijeme korona krize. Ovo je zaključak do kojega su došli članovi austrijskog Stručnog vijeća za integraciju. Tako se naglašava da je jezični deficit postao vidljiviji tijekom pandemije, migrante je više pogodila nezaposlenost, a pored toga, kao posljedica krize mogle bi se pojačati segregacijske tendencije.
Stoga Stručno vijeće između ostalog preporučuje i naglašeno podučavanje njemačkog jezika u obveznim integracijskim mjerama. Napokon, jezik je ključ za integraciju, kao i za uspjeh u obrazovanju i na tržištu rada. Potrebna je i ciljana potpora djeci s iseljeničkim podrijetlom kako bi se u potpunosti približili u znanjima jezika i drugih kompetencija s ostalima.
Trenutačno je oko 36 000 nezaposlenih tražitelja azila i korisnika supsidijarne zaštite i prema Vijeću puno je od njih onih zanimanja za kojih ne postoji realna potreba.
Uz to, Stručno vijeće upozorava da bi se već postojeće segregacijske tendencije mogle učvrstiti ovom krizom. Mjere obvezne integracije, poput učenja njemačkog jezika nisu se mogle nesmetano odvijati za vrijeme strogih mjera pa i danas su učenje jezika, tečajevi i sl. u većem dijelu onemogućeni ili nisu ni izdaleka u onom obimu koji bi zadovoljavao.
Za ministricu integracije Susanne Raab (ÖVP), analiza Stručnog vijeća pokazuje da je korona kriza bila i jest glavni izazov za integraciju.
– Poteškoće izolacije i segregacijske tendencije, kao i nedostatak jezičnih i obrazovnih vještina postali su vidljiviji i akutniji i treba jasno razmotriti sve preporuke Stručnog vijeća za integraciju, – naglasila je resorna ministrica Raab.
T.N.
Foto: Pixabay