Austrija
Ministar Kocher: “Zahtjevi za snižavanje cijena samo su pusta želja”
Rastuće cijene predstavljaju velike poteškoće za potrošače i tvrtke. Dok gospodarska i industrijska komora traži potporu države, sindikat se mobilizira za smanjenje cijena na ulicama. Zahtjev za “spuštanjem cijena” je “pusta želja”, rekao je ministar gospodarstva i rada Martin Kocher (ÖVP). Smjernica za subvencioniranje troškova energije za poduzeća je skoro gotova.
Kocher je govorio o “signalu” koji bi vlada poslala pregovaračima o kolektivnom pregovaranju prije pregovora o plaćama koji započinju u ponedjeljak – u obliku potpore koju zaposlenicima pruža paket protiv inflacije. Naravno, premije ne mogu biti zamjena, ali dodatak je, smatra Kocher, važan kako bi se održala kupovna moć.
Ali populizam treba ostaviti po strani, rekao je Kocher, govoreći o zahtjevu ÖGB-a za smanjenje cijena. Zahtjev za “cijene dolje” je “pusta želja”, ne možete povući čarobni štapić i sniziti cijene. “To je kao: želim kišu”, kaže Kocher. To bi moglo značiti, primjerice, da tvrtke više ne mogu nuditi jer više nemaju profita.
U tom kontekstu ministar se osvrnuo na izravne potpore, porezne olakšice i povećanja plaća koji su kolektivno potrebni. Postoci bi ove godine mogli bili viši zbog inflacije, pitanje je koliko bi to moglo ići, a Kocher se pak osvrnuo i na poduzetnike koji su također teško pogođeni. Ako plaće previše porastu, tvrtke bi mogle propasti, rekao je ministar gospodarstva.
Što se tiče zahtjeva ÖGB-a za minimalnom plaćom od 2000 eura, Kocher se pozvao na tradiciju pregovora o kolektivnom pregovaranju, zakonska minimalna plaća učinila bi ove pregovore “suvišnima”, smatra Kocher. Založio se za izradu “više fleksibilnosti” za pojedine tvrtke. Naime, neke su bile više pogođene povećanjem troškova energije, ali bio je optimist da će se pronaći rješenje.
Inflaciju je teško predvidjeti, trenutno se očekuje da će 2022. biti sedam do osam posto, a iduće godine pad na pet do šest posto. Protiv inflacije se ne može boriti kantom za vodu, to smanjuje životni standard društva, smatra Kocher. Osvrnuo se na ukidanje hladne progresije i indeksaciju socijalnih naknada, koje će stupiti na snagu 2023. godine, kako bi socijalni sustavi bili “sveukupno otporniji na inflaciju”.
Kad je riječ o klimatskom bonusu, osvrnuo se na veliku većinu koja je o tome odlučila. Klimatski bonus je “dobro rješenje” za uravnoteženje cijena CO2. Kocher je negirao da vlada radi s ‘kantom za vodu’: Oni koji su zaradili manje imali bi punu naknadu, oni koji su imali više također bi dobili nešto, ali bi morali snositi više troškova, rekao je Kocher.
Cijene goriva su “visoke, ali ne iznimno visoke”, rekao je Kocher. Kreću se i ispod prosjeka EU-a. Ipak, na zahtjev Radničke komore osnovat će se komisija za cijene. Prema Kocherovim riječima, poskupljenja se provjeravaju ako se u usporedbi s EU pokažu neproporcionalnima ili ako su neopravdana. No, čini se da zasad nema razloga jer su brojke ispod prosjeka EU-a.
U lipnju je Ministarstvo gospodarstva najavilo paket olakšica za tvrtke u iznosu od milijardu eura, a u srpnju je donesen zakon o subvencioniranju troškova energije. Prema Kocherovim riječima, smjernice su trenutno na dovršetku, ali ih mora odobriti i Bruxelles. Prema Kocherovim riječima, tvrtke bi se trebale moći prijaviti za bespovratna sredstva “vjerojatno od sredine listopada”.
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
You must be logged in to post a comment Login