Austrija
Ministar Karner traži masovne deportacije – EU da slijedi bečki model
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poziva na oštriji kurs deportacija u cijeloj Europskoj uniji. Uoči ministarskog sastanka u Luksemburgu, Karner se predstavio kao vodeći zagovornik tvrde migrantske politike i poručio: ‘EU treba biti robusnija i slijediti primjer Austrije.’
Deportacije kao politička strategija
Europska unija trenutno ima ozbiljan problem s provedbom odluka o napuštanju teritorija – samo 20 % osoba koje bi morale napustiti EU to stvarno i učine. Karner ističe da je to neprihvatljivo i da se politika prema migracijama mora temeljiti na dosljednosti i odlučnosti.
Austrija već sada spada među najstrože zemlje kad je riječ o deportacijama – Karner se pohvalio da je Austrija ponovo počela s deportacijama u Siriju, a planiraju se i povratci u Afganistan – što je izazvalo kritike dijela javnosti i međunarodnih organizacija.
“EU mora slijediti Austrijski model”
„Ne možemo si priuštiti da budemo naivni. Migrationspolitik mora biti robusnija i odlučnija“, izjavio je Karner uoči sastanka u Luksemburgu.
Europski ministri, uključujući talijansku premijerku Giorgiu Meloni i nizozemskog dužnosnika Davida van Weela, sve više naginju ideji deportacijskih centara izvan EU-a – poput planiranih centara u Albaniji i Ugandi. Iako te ideje izazivaju kontroverze, politički smjer je jasan: više deportacija, manje tolerancije.
Novi zakon o deportacijama na čekanju
Iako retorika postaje sve oštrija, konkretna pravna rješenja kasne. Migrationskommissar Magnus Brunner (ÖVP) radi na nacrtu novog europskog zakona o deportacijama, na zahtjev predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. No, iako je zakon trebao biti gotov još u prvim mjesecima novog mandata, dogovora među članicama još nema.
Sporovi se vode oko:
- definiranja sigurnih trećih zemalja,
- mogućnosti deportacijskih centara izvan EU-a,
- te pravnih standarda koji bi omogućili brže i jednostavnije protjerivanje osoba bez prava boravka.
Karner nastavlja graditi svoj imidž „tvrdog psa“ austrijske politike. Poruka koju šalje prema Bruxellesu je jasna: “Deportacije nisu iznimka, već alat migracijske kontrole.”
No ostaje pitanje – hoće li mu ostatak Europe zaista slijediti primjer ili će različiti interesi opet usporiti reforme.
Austrija
Od 17. studenog AMS uvodi velike promjene
Od 17. studenog austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) uvodi novu digitalnu platformu za radno sposobne osobe pod nazivom meinAMS, koja zamjenjuje dosadašnji sustav eAMS.
Prelazak će trajati do 8. prosinca, a nakon tog datuma svi korisnici morat će koristiti isključivo novi online sustav. Cilj AMS-a je smanjiti potrebu za osobnim dolascima u urede i osloboditi savjetnike kako bi se više mogli posvetiti individualnim razgovorima s korisnicima.
Osobni dolazak u AMS u budućnosti bit će obavezan samo u dva slučaja: prilikom prve prijave ili nakon više od dvije godine pauze. Svi ostali procesi, uključujući podnošenje zahtjeva, prijave za naknade, zakazivanje termina, komunikaciju s savjetnicima i prijavu radnih mjesta, odvijat će se online.
Sustav je prilagođen za korištenje na smartfonima, tabletima i računalima, a registracija putem ID Austria omogućuje brzu i sigurnu prijavu uz dvofaktorsku autentifikaciju. Oni koji nemaju ID Austria moći će se registrirati i putem e-maila i lozinke, no proces će trajati dulje zbog potvrde identiteta putem pošte. Stari načini prijave, poput korisničkog imena ili putem Financijske uprave (FinanzOnline), više neće biti podržani.
AMS naglašava da nova platforma korisnicima nudi brži, sigurniji i jednostavniji pristup uslugama. Prema riječima šefa AMS-a Johanna Kopfa, meinAMS predstavlja modernu i servisno orijentiranu administraciju koja prati suvremene standarde internetskih usluga, a u isto vrijeme omogućuje bolju podršku onima kojima je potrebna individualna pomoć.
Austrija
Gotovo polovica primatelja socijalne pomoći u Austriji ima status azilanta
Austrijska vlada priprema veliku reformu socijalne pomoći, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine. Cilj je sustav učiniti pravednijim i učinkovitijim, a posebna pažnja posvetit će se bržem uključivanju radno sposobnih korisnika u tržište rada, najavila je ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ).
Prema njezinim riječima, socijalna pomoć ne smije postati trajno rješenje za one koji mogu raditi. Zato će svi radno sposobni primatelji u budućnosti biti obvezno uključeni u programe Zavoda za zapošljavanje (AMS), koji bi im trebao pomoći da pronađu posao.
Posebna zaštita za djecu i novi pristup migrantima
Jedan od planiranih koraka reforme odnosi se na posebnu zaštitu djece, koja čini 37 posto svih primatelja socijalne pomoći. Za njih se razmatra poseban sustav potpore u naturi – poput školskog materijala, pomoći u učenju i zdravstvene skrbi – kako bi djeca bila izuzeta iz klasičnog sustava novčanih naknada.
U tijeku su i razgovori o novom modelu integracijske faze za migrante, tijekom koje bi se određivalo kada i pod kojim uvjetima imaju pravo na punu visinu naknada. Sve mora biti usklađeno s austrijskim ustavom i europskim zakonodavstvom, istaknula je Schumann.
Tko prima socijalnu pomoć u Austriji?
Prema podacima Statistik Austria, tijekom 2024. godine 205.781 osoba primala je socijalnu pomoć – što je 4,5 posto više nego godinu ranije.
- 44 % korisnika ima status azilanta ili supsidijarne zaštite,
- 53 % dolazi iz trećih zemalja,
- 38 % su austrijski državljani.
Oko 70 posto svih korisnika živi u Beču, gdje je iznos pomoći u prosjeku 522 eura mjesečno (dok je austrijski prosjek 505 eura).
Socijalna pomoć se prosječno koristi oko devet mjeseci godišnje, a većina primatelja su nezaposleni, radno nesposobni ili samohrani roditelji. Oko 35 posto korisnika aktivno traži posao.
“Ne možemo štedjeti na najsiromašnijima”
Ministrica Schumann upozorila je da rezovi u socijalnim davanjima nisu rješenje:
“Socijalna pomoć je posljednja sigurnosna mreža. Ne možemo štedjeti na onima koji već žive na rubu.”
Reforma bi, prema planovima vlade, trebala stvoriti jedinstvena pravila na nacionalnoj razini, modernizirati suradnju između institucija i olakšati izlazak iz ovisnosti o socijalnoj pomoći putem zapošljavanja.
Austrija
Austrija bi mogla zaustaviti prihvat novih migranata do kraja 2026. godine
Prema novoj analizi Europske komisije, Austrija bi – zbog snažnog migracijskog opterećenja u posljednjih pet godina – mogla privremeno prestati primati nove migrante sve do kraja 2026. godine.
Ovu mogućnost donosi novi Pakt o azilu i migracijama, čiji je cilj smanjiti pritisak na države koje su posebno pogođene migracijom. Kako navodi izvješće koje je predstavio EU povjerenik Magnus Brunner, Austrija se trenutačno nalazi u situaciji “izraženog migracijskog opterećenja”.
Privremeno oslobođenje od EU-obveza
Zajedno s državama poput Njemačke, Poljske, Bugarske, Češke, Estonije i Hrvatske, Austrija može zatražiti djelomično ili potpuno oslobođenje od tzv. solidarnosti u prihvatu migranata. To bi značilo da Beč ne mora primati dodatne tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, koji bi inače bili preraspodijeljeni u sklopu europskog sustava.
Izvješće je dio novog EU mehanizma solidarnosti, koji bi trebao stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Države koje su najviše pogođene migracijama – poput Grčke, Italije, Španjolske i Cipra – trebale bi biti rasterećene, bilo financijskim doprinosom drugih članica ili premještanjem dijela izbjeglica.
Austrija: iznadprosječan broj tražitelja azila
Iako Austrija nije pod jednakim pritiskom kao južnoeuropske zemlje, u posljednjih je pet godina primila iznadprosječan broj migranata. Rekord je zabilježen 2022. godine, kada je Austrija imala jedan od najvećih brojeva zahtjeva za azil po stanovniku u EU-u.
Ako Europska komisija odobri izuzeće, Austrija bi do kraja 2026. ne samo bila oslobođena prihvata novih migranata, nego bi bila pošteđena i financijskih uplata za potporu državama s većim migracijskim pritiskom.
