Svijet
MIGRANTSKA KRIZA: Situacija u BiH se dodatno pogoršava (VIDEO)
Velika migrantska i izbjeglička kriza pogodila je posljednjih tjedana i mjeseci Unsko-sansku županiju na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni sukobi među migrantima dodatno su doveli lokalno stanovništvo u brige, a prijeti i velika humanitarna kriza. Bosna i Hercegovina je bitna tranzitna zemlja za izbjeglice iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Nakon što je u […]
Velika migrantska i izbjeglička kriza pogodila je posljednjih tjedana i mjeseci Unsko-sansku županiju na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni sukobi među migrantima dodatno su doveli lokalno stanovništvo u brige, a prijeti i velika humanitarna kriza. Bosna i Hercegovina je bitna tranzitna zemlja za izbjeglice iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Nakon što je u srijedu navečer lokalna vlast odlučila zatvoriti izbjeglički kamp Bira u Bihaću, maloljetne izbjeglice su prebačene u prihvatni kamp Borići, dok je oko 350 odraslih migranata ostalo na otvorenom. Isti su trebali biti prebačeni u kamp Lipa, koji prima oko 1.000 ljudi, a udaljen je 30 kilometara od glavnog grada te županije.
Regionalni voditelj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peter Van der Auweraert je izjavio kako ovaj kamp trenutno ima 1.158 izbjeglica, pa je nemoguće prihvatiti dodatne migrante. Za njega je „nepojmljivo“ zašto je stotine izbjeglica na ulicama pored potpuno ispravnog izbjegličkog kampa koji sada stoji prazan.
Organizacija za ljudska prava Amnesty International (AI) kritizirala je ponašanje bh. vlasti, budući da se trenutno na ovom prostoru, prema njihovim procjenama, nalazi oko 3.000 izbjeglica koje spavaju na otvorenom. Zatvaranje kampa kritizirali su i Europska unija i Ujedinjene nacije (UN).
„Kako se zimski period približava i temperature padaju, stotine izbjeglica, migranata i tražitelja azila u BiH suočavaju se s uskraćenim pristupom sigurnim smještajnim objektima, čak i s najosnovnijim potrebama. U trenutku kada se BiH već bori s pandemijom bez presedana i njenim posljedicama na sve segmente društva, urgiramo prema svim relevantnim nivoima vlasti da izbjegnu dalje pogoršanje ove humanitarne situacije“, stoji u saopćenju UN-a.
Koliko se ljudi nalazi na otvorenom nije poznato, ali je jasno kako se u šumama Plješevice, kilometrima daleko od prvog naseljenog mjesta, na samo dva sata hoda od Hrvatske, nalaze stotine migranata. Humanitarne organizacije i policija im ne pomažu. „Mi nemamo kartice za kampove, imamo problem u Bihaću s policijom, u Hrvatskoj i Sloveniji imamo probleme s policijom, a ovdje niti imamo gdje normalno spavati, niti imamo što jesti“, izjavio je jedan migrant za televiziju N1.
Trenutno oko 10.000 izbjeglica u Bosni i Hercegovini
Policiji je poznato kako se ‘divlji’ kampovi nalaze po šumama između Velike Kladuše i Bihaća:
„Nažalost, mi u narednom periodu očekujemo da će se to stanje u negativnom smislu odraziti na stanje sigurnosti, jer sva lica koja su trenutno na ovim lokacijama dolaskom zime, snijega i hladnijih dana vratit će se nazad u urbane dijelove grada i pokušati tražiti i hranu i smještaj u gradu. To dovodi do pogoršanja, neželjenih incidentnih situacija koje smo imali i prošle i pretprošle zime“
U petak je upravna zgrada bivše tvrtke Kombiteks u Bihaću izgorjela nakon što je izbio veliki požar. Prostorije ove zgrade su mnogim migrantima služile za sklonište od kiše i padavina.
Procjenjuje se da se trenutno čak 10.000 izbjeglica nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. Većina njih se nalazi u Unsko-sanskoj županiji na granici s Hrvatskom. Plan im je svima preko Hrvatske doći do većih europskih zemalja. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 5.495 migranata, a u ovoj godini je 12.690 ljudi iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil. Posljednjih dana je Služba za poslove sa strancima protjerala nekoliko desetina migranata u Sarajevu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Zenici, Travniku, Donjem Vakufu, Tuzli i Kalesiji. Radi se o državljanima Maroka, Turske, Afganistana, Tunisa, Pakistana i Alžira.
Tijekom ljeta i početkom jeseni dogodilo se nekoliko sukoba među migrantima, Posljednji put to je bilo prije nekoliko dana u bihaćkom naselju Žegar. Dvije osobe su smrtno stradale, deset njih je teško ozlijeđeno, dok je osam osoba prošlo s lakšim ozljedama. Prema navodima iz policije, radi se o državljanima Pakistana koji su napali državljane Afganistana.
Lokalno stanovništvo već mjesecima protestira, pogotovo u Velikoj Kladuši i Bihaću, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo zbog trenutnog stanja uzrokovanog migrantskom krizom u ovim gradovima. Stanovnici ovih gradova su u strahu, ne osjećaju se sigurnim, a trenutna situacija oko korona krize dodatno čini ljude nesigurnim, ljutitim i agresivnim, što može dovesti do velikih problema na ovom prostoru.
Antonio Šećerović
Foto: N1 Bosna i Hercegovina
Svijet
UNICEF: Više od 100 djece ubijeno u Gazi od početka primirja
U Pojasu Gaze je od stupanja na snagu primirja u listopadu ubijeno najmanje 100 djece, priopćio je danas UNICEF, Dječji fond Ujedinjenih naroda. Prema navodima organizacije, među poginulima je 60 dječaka i 40 djevojčica mlađih od 18 godina.
Kako je iz Gaze izvijestio glasnogovornik UNICEF-a James Elder, najveći broj smrtnih slučajeva posljedica je zračnih i napada bespilotnim letjelicama. „Bombardiranja su se smanjila, ali nisu prestala“, upozorio je Elder. Dio djece stradao je i od vatrenog oružja, dok je manji broj poginuo zbog prethodno neeksplodirane municije.
UNICEF procjenjuje da je stvaran broj poginule djece vjerojatno i veći, budući da organizacija u svojim izvješćima vodi isključivo potvrđene slučajeve.
Osim nasilja, dodatnu prijetnju djeci predstavlja i humanitarna situacija. Prema Elderovim riječima, tijekom ove zime već je šestero djece umrlo od pothlađivanja. Tisuće ljudi, zbog golemih razaranja, prisiljene su boraviti u šatorima, izložene niskim temperaturama, kiši i teškim zimskim uvjetima.
Svijet
Putnici iz BiH satima blokirani u Frankfurtu: Autobus „Halilović“ isključen iz prometa, pomoć izostala
Putnici autobusa tvrtke „Bus Halilović“, koji je u subotu, 11. siječnja 2026., krenuo iz Bosne i Hercegovine prema Njemačkoj, satima su ostali zaglavljeni u Frankfurtu nakon što su njemačke vlasti autobus isključile iz prometa zbog tehničke neispravnosti.
Nakon gotovo 30 sati putovanja, autobus je zaustavila carinska služba ZOLL, koja je tijekom kontrole utvrdila da vozilo ne ispunjava sigurnosne uvjete za nastavak vožnje. Putnicima je rečeno da je prijevoznik obvezan osigurati zamjenski prijevoz, no to se, prema njihovim navodima, nije dogodilo.
Umjesto organizirane pomoći, putnici su upućeni da se sami snađu. Kako navode, dio njih satima je čekao na hladnoći bez jasnih informacija, dok su vozači ostali s policijom. Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je, tvrde putnici, neprimjereno ponašanje vozača prema putnicima i vlastima.
Iz poslovnice tvrtke navodno im je obećan drugi autobus do 17, odnosno 18 sati, no obećanje nije ispunjeno. Zbog neizvjesnosti, dio putnika bio je prisiljen o vlastitom trošku kupiti povratne karte, u pojedinim slučajevima i do 140 eura po osobi, iako je prijevoz već bio plaćen.
Problemi su zabilježeni i s putnim kartama, na kojima su, prema tvrdnjama putnika, bile pogrešno navedene relacije putovanja. Zbog administrativnih nepravilnosti, tvrtka je navodno kažnjena s 1.200 eura od strane njemačke policije.
„Ostavljeni smo na kolodvoru bez ikakvog rješenja. Rečeno nam je da se snalazimo kako znamo“, izjavila je jedna od putnica.
Putnici zahtijevaju povrat novca, naknadu dodatnih troškova te reakciju nadležnih institucija u BiH kako bi se utvrdila odgovornost prijevoznika i spriječile slične situacije u budućnosti.
Do objave ovog teksta iz tvrtke „Bus Halilović“ nije stigao službeni odgovor.
Svijet
I dalje traju masovni prosvjedi protiv nasilnog i radikalnog islamskog režima u Iranu
Protuvladini prosvjedi u Iranu koji dovode u pitanje režim proširili su se na više od 100 gradova. Posebno je značajno što su započeli među bazarima, trgovcima koji su kroz povijest bili snažna pokretačka snaga promjena u Iranu i koje se smatra lojalnima režimu.
Kako je sve počelo
Nakon što je središnja banka odlučila ukinuti program koji je nekim uvoznicima omogućavao pristup povoljnijem američkom dolaru u odnosu na ostatak tržišta, trgovci su počeli dizati cijene, a dio njih zatvorio je trgovine, čime su pokrenuli prosvjede. Taj potez bazarija, kako ih se naziva, bio je drastičan korak za skupinu koja tradicionalno podržava Islamsku Republiku.
Povijesna uloga bazarija
Dugotrajni savez između bazarija i klera u Iranu dao je trgovcima ključnu ulogu u oblikovanju vlasti kroz iransku povijest.
Upravo je njihova potpora tim vjerskim vođama pomogla uspjehu Islamske revolucije 1979. godine, jer su pobunjenicima osigurali financijsku osnovu koja je dovela do pada šaha, odnosno monarha.
Zašto su sada pokrenuli prosvjede
Njihova uloga kao velike političke sile od tada je postala više simbolična, ali upravo je utjecaj kolebanja valute na njihovo poslovanje doveo do toga da potaknu prosvjede koji su u međuvremenu prerasli u smrtonosne sukobe.
Pahlavi: Ne smijemo dopustiti da se ovaj glas utiša
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog šaha koji živi u egzilu, pozvao je iransku dijasporu da odigra “ključnu ulogu” kako bi se osiguralo da prosvjednici u Iranu ne budu zaboravljeni, poručivši da se “ne smije dopustiti da se taj glas utiša na međunarodnoj razini” te da Iranci, unatoč svim ograničenjima, “s iznimnom hrabrošću nastavljaju borbu”, rekao je u videoporuci objavljenoj na X-u.
Iran protests: “Near total” internet blackout as demonstrations enter 12th day
You must be logged in to post a comment Login