Velika migrantska i izbjeglička kriza pogodila je posljednjih tjedana i mjeseci Unsko-sansku županiju na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni sukobi među migrantima dodatno su doveli lokalno stanovništvo u brige, a prijeti i velika humanitarna kriza. Bosna i Hercegovina je bitna tranzitna zemlja za izbjeglice iz Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Nakon što je u srijedu navečer lokalna vlast odlučila zatvoriti izbjeglički kamp Bira u Bihaću, maloljetne izbjeglice su prebačene u prihvatni kamp Borići, dok je oko 350 odraslih migranata ostalo na otvorenom. Isti su trebali biti prebačeni u kamp Lipa, koji prima oko 1.000 ljudi, a udaljen je 30 kilometara od glavnog grada te županije.
Regionalni voditelj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peter Van der Auweraert je izjavio kako ovaj kamp trenutno ima 1.158 izbjeglica, pa je nemoguće prihvatiti dodatne migrante. Za njega je „nepojmljivo“ zašto je stotine izbjeglica na ulicama pored potpuno ispravnog izbjegličkog kampa koji sada stoji prazan.
Organizacija za ljudska prava Amnesty International (AI) kritizirala je ponašanje bh. vlasti, budući da se trenutno na ovom prostoru, prema njihovim procjenama, nalazi oko 3.000 izbjeglica koje spavaju na otvorenom. Zatvaranje kampa kritizirali su i Europska unija i Ujedinjene nacije (UN).
„Kako se zimski period približava i temperature padaju, stotine izbjeglica, migranata i tražitelja azila u BiH suočavaju se s uskraćenim pristupom sigurnim smještajnim objektima, čak i s najosnovnijim potrebama. U trenutku kada se BiH već bori s pandemijom bez presedana i njenim posljedicama na sve segmente društva, urgiramo prema svim relevantnim nivoima vlasti da izbjegnu dalje pogoršanje ove humanitarne situacije“, stoji u saopćenju UN-a.
Koliko se ljudi nalazi na otvorenom nije poznato, ali je jasno kako se u šumama Plješevice, kilometrima daleko od prvog naseljenog mjesta, na samo dva sata hoda od Hrvatske, nalaze stotine migranata. Humanitarne organizacije i policija im ne pomažu. „Mi nemamo kartice za kampove, imamo problem u Bihaću s policijom, u Hrvatskoj i Sloveniji imamo probleme s policijom, a ovdje niti imamo gdje normalno spavati, niti imamo što jesti“, izjavio je jedan migrant za televiziju N1.
Trenutno oko 10.000 izbjeglica u Bosni i Hercegovini
Policiji je poznato kako se ‘divlji’ kampovi nalaze po šumama između Velike Kladuše i Bihaća:
„Nažalost, mi u narednom periodu očekujemo da će se to stanje u negativnom smislu odraziti na stanje sigurnosti, jer sva lica koja su trenutno na ovim lokacijama dolaskom zime, snijega i hladnijih dana vratit će se nazad u urbane dijelove grada i pokušati tražiti i hranu i smještaj u gradu. To dovodi do pogoršanja, neželjenih incidentnih situacija koje smo imali i prošle i pretprošle zime“
U petak je upravna zgrada bivše tvrtke Kombiteks u Bihaću izgorjela nakon što je izbio veliki požar. Prostorije ove zgrade su mnogim migrantima služile za sklonište od kiše i padavina.
Procjenjuje se da se trenutno čak 10.000 izbjeglica nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. Većina njih se nalazi u Unsko-sanskoj županiji na granici s Hrvatskom. Plan im je svima preko Hrvatske doći do većih europskih zemalja. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 5.495 migranata, a u ovoj godini je 12.690 ljudi iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil. Posljednjih dana je Služba za poslove sa strancima protjerala nekoliko desetina migranata u Sarajevu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Zenici, Travniku, Donjem Vakufu, Tuzli i Kalesiji. Radi se o državljanima Maroka, Turske, Afganistana, Tunisa, Pakistana i Alžira.
Tijekom ljeta i početkom jeseni dogodilo se nekoliko sukoba među migrantima, Posljednji put to je bilo prije nekoliko dana u bihaćkom naselju Žegar. Dvije osobe su smrtno stradale, deset njih je teško ozlijeđeno, dok je osam osoba prošlo s lakšim ozljedama. Prema navodima iz policije, radi se o državljanima Pakistana koji su napali državljane Afganistana.
Lokalno stanovništvo već mjesecima protestira, pogotovo u Velikoj Kladuši i Bihaću, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo zbog trenutnog stanja uzrokovanog migrantskom krizom u ovim gradovima. Stanovnici ovih gradova su u strahu, ne osjećaju se sigurnim, a trenutna situacija oko korona krize dodatno čini ljude nesigurnim, ljutitim i agresivnim, što može dovesti do velikih problema na ovom prostoru.
Antonio Šećerović
Foto: N1 Bosna i Hercegovina
