Ekonomija
Krediti za nekretnine postaju sve rizičniji
‘Vjetar’ je posljednjih godina, a zbog niskih kamata na kredite, bio povoljan za financiranje nekretnina. No to bi se uskoro moglo promijeniti. Znakovi upućuju na porast kamatnih stopa, što poskupljuje kredite. Ono što se u izračunu često zaboravlja: svakih pola postotka više može imati veliki utjecaj i napraviti rupu u proračunu.
Ključna kamatna stopa Europske središnje banke (ECB) posljednjih godina kreće se nultom linijom, a ispod nje je referentna kamatna stopa EURIBOR, koja se također često koristi kao smjernica za kredite. Zaključak: Krediti su bili nekoliko posto jeftiniji nego prije velike financijske i gospodarske krize iz 2008. Puno je kupljeno i izgrađeno, prema statistikama Oesterreichische Nationalbank (OeNB), trenutno je otvoreno više od 130 milijardi eura kredita za nekretnine.
Sada, kada je stopa inflacije u svibnju naglo porasla na 8,0 posto, prema posljednjoj procjeni Statističkog zavoda Austrije, samo je pitanje vremena kada će ECB kao “protuotrov” podići ključnu kamatnu stopu. Za kredite to znači da ne poskupljuju samo novi ugovori, već i krediti s promjenjivim kamatnim stopama ili mješoviti modeli.
Na zahtjev APA-e, OeNB je nedavno predstavio podatke koliki se dio otvorenih kredita za nekretnine može pripisati fiksnim, a koliki promjenjivim modelima: rezultat: šest posto ima fiksnu kamatu tijekom cijelog razdoblja, 44 posto mješovito ( npr. faza fiksne kamate, a zatim varijabilna), dok čak 50 posto ima promjenjive kamatne stope. Ako se referentne stope relevantne za izračun povećavaju, rastu i kreditne stope.
Teško se može pretpostaviti da će ključna eurska kamatna stopa ili EURIBOR u kratkom vremenu porasti za nekoliko postotnih bodova. Međutim, to se u srednjem roku ne može isključiti, što pokazuje pogled unatrag na krivulje prinosa. EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate), je kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj posuđuju novac u eurima, često se koristi kao mjerilo za iznos kamata na zajmove, kao što su tromjesečni i šestomjesečni EURIBOR.
Na koje kredite utječe u kojem obliku i u kojoj mjeri povećanje ključnih kamatnih stopa ovisi o nekoliko čimbenika. U svakom slučaju, to su zajmovi s promjenjivom stopom, a ponekad i zajmovi s mješovitom kamatnom stopom. U svakom slučaju, ključni čimbenik je koliko dugo traje kredit ili koji je iznos kredita još otvoren: što je više, to je veći učinak naglo veće kamatne stope. San o posjedovanju vlastitog doma definitivno postaje sve skuplji sa svakim postotnim bodom, kao što pokazuju jednostavni izračuni modela.
Zajam od 250.000 eura, s promjenjivom kamatom od 2,0 posto (nominalna), na primjer, rezultira mjesečnom stopom otplate od oko 1.058 eura. Za isti iznos, uz kamatu od 2,5 posto, brojni internetski kalkulatori kredita pokazuju mjesečnu stopu od oko 1.120 eura.
Na 3,0 posto to je već 1.183, a to je 125 eura više mjesečno ili 1.500 eura više godišnje. Ovaj izračun prikazuje samo početni scenarij (bez otplate) novog ugovora. Drugi primjer: kod zajma kamatna stopa raste na 4,5 posto tijekom ili nakon desetogodišnje faze fiksne kamate (1,5 posto). Kreditna stopa tada iznosi 1.230 umjesto prvobitnih 1.000 eura.
Uprava za financijsko tržište (FMA) preuzela je pitanje “promjenjivih ili fiksnih kamatnih stopa” pod motom “Razgovarajmo o novcu” i izračunala primjer koji pokazuje raspon mogućnosti – od “povoljnih” do “nepovoljnih”. Polazna osnova je kredit od 300.000 eura na rok od 20 godina. Uz fiksnu kamatnu stopu od 1,5 posto, mjesečna rata je 1.400 eura, ukupni iznos otplate je oko 347 tisuća eura, odnosno oko 47 tisuća eura kamata.
Varijanta dva, promjenjivi, “povoljni” tečaj, kamatna stopa kontinuirano raste od 0,4 do 1,6 i na kraju 1,9 posto: to rezultira mjesečnom ratom od 1.500 eura i ukupnom otplatom od 336.000 eura. Treća varijanta, “nepovoljno”: Kamatna stopa raste u prvih sedam godina na 5,0 i na kraju 6,0 posto. Rezultat prema FMA fakturi: 2.100 eura mjesečna stopa i više od 459.000 eura ukupne otplate, odnosno 159.000 eura samo kamata.
S jedne strane, primjeri pokazuju da su se vlasnici nekretnina posljednjih godina jako dobro snašli s modelima promjenjivih kamatnih stopa i, ako su već otplatili veliki dio, još uvijek se mogu sasvim razumno izvući. Više pogađa one koji su još u prvoj trećini kredita.
Osim toga, vrlo dugi rokovi s promjenjivim kamatnim stopama uključuju veći rizik zbog niskog efekta otplate – iznos kredita se u početku polako smanjuje. I dulje ste joj izloženi.
Uz sve veću potražnju za nekretninama, posljednjih godina značajno se povećao i obujam kredita u Austriji. Prema statistikama OeNB-a, u ožujku 2020. nenaplaćeno je 115,7 milijardi eura potraživanja, a u ožujku ove godine to je već iznosilo 131,3 milijarde eura. Prema statistici OeNB-a, kamatne stope za nove ugovore trenutno su u prosjeku 1,27 posto, za tekuće ugovore 1,37 posto, a efektivni prosjek od 1,65 posto.
Tu je i marža, doplata od zajmodavca. Tu se može pregovarati. Oboje zajedno rezultira nominalnom ili debitnom kamatnom stopom. Nadoplata je stvar pregovora, faktor koji zapravo nije uvijek transparentan, visina ovisi o visini kredita, kreditnoj sposobnosti, roku, prihodima, zanimanju i ostalom.
Prema podacima savjetovališta za dugove u Beču, pronalazak smještaja odgovoran je za financijske poteškoće u devet posto slučajeva. Daleko se češće radi o promjeni dohodovne situacije, primjerice zbog nezaposlenosti, neuspjelih planova za samozapošljavanje i rastava.
Budući da su kamate posljednjih godina niske, pri gradnji kuće ili kupnji stana ljudi ponekad podlegnu iskušenju “malo veće, malo više”, kaže Gudrun Steinmann iz službe za savjetovanje dugova, podružnice Bečkog socijalnog fonda ( FSW). U svakom slučaju, logičnije je unaprijed razmisliti o tome što vam je stvarno potrebno i, prije svega, uzeti u obzir dugoročne troškove poput održavanja i popravaka.
Vlasnički dio trebao bi moći pokriti najmanje 20 posto ukupnih troškova, ovdje vrijedi pravilo: što više, to bolje. Steinmann također ističe da više pričuva, a time i bolji kreditni rejting također poboljšavaju pregovaračku poziciju sa zajmodavcem za kamatnu stopu uključujući maržu. Još jedan savjet iz savjetovanja o dugovima: svakako usporedite ponude, nemojte ići samo u svoju banku.
U principu, o predmetu nekretninskog kredita treba dobro razmisliti, uostalom to nije mala stvar.
Austrija
Austrija: Dogovoreno povećanje plaća za radnike u elektro i elektroničkoj industriji
Otprilike 60.000 zaposlenih u elektro i elektroničkoj industriji može odahnuti. U trećem krugu pregovora poslodavci i sindikat uspjeli su dogovoriti novi kolektivni ugovor. KV plaće i nadnice rastu za 7,5 posto. Povećanja se primjenjuju od 1. svibnja.
Novi kolektivni ugovor minimalna plaća/minimalna osnovna plaća iznosit će 2.406,56 eura bruto mjesečno. Prihodi pripravnika, naknada i putnih naknada povećavaju se svaki za 7,5 posto. Naknada za drugu smjenu bit će povećana za jedan euro po satu.
“Dogovor u ovoj rundi i na ovoj razini bio je moguć samo kroz radne sastanke”, rekli su glavni sindikalni pregovarači Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA) u izjavi za javnost. Osim toga, partneri u kolektivnom ugovoru dogovorili su kvalifikacijsku ofenzivu. U sljedećih nekoliko godina zaposlenici bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja bit će kvalificirani kao KV radnici.
Ekonomija
Unatoč krizi tvrtka iz Austrije oborila sve rekorde, imaju 3000 radnika
Dan bez bankrota postao je rijetkost u Austriji. Energetska kriza, visoka inflacija i posljedice pandemije dovode brojne tvrtke na rub očaja. Unatoč ovakvom okruženju, godišnja prodaja gornjoaustrijske tvrtke Miba porasla je na 1,205 milijardi eura.
Tvrtka se iz Laakirchena (okrug Gmunden) proširila po cijelom svijetu. Na 29 proizvodnih lokacija u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi trenutačno je zaposleno ukupno 7.622 zaposlenika – od toga oko 3.000 u Austriji.
Tijekom proteklih 15 godina, tehnološka grupa je više puta impresionirala impresivnim brojkama. U prosjeku, tvrtka je rasla oko osam posto godišnje u tom razdoblju – dvostruko brže od globalne ekonomije.
Šefu Mibe Franzu Mitterbaueru vrlo je jasno kako dolazi do ovih brojeva: “Pokretač rasta je naša korporativna misija ‘Tehnologije za čišći planet’.”
Tehnologija se koristi, primjerice, u kočnicama, zupčanicima ili elektronici vjetroturbina. “Iskorištavamo goleme prilike koje nam pruža prelazak na obnovljivu energiju”, kaže Mitterbauer. Prodaja kupcima energije vjetra utrostručila se u posljednje dvije godine.
Mitterbauer je posebno zadovoljan golemom inovativnom snagom svoje tvrtke. Samo u prošloj godini registrirano je 48 novih patenata, od čega 21 za e-mobilnost. “To nas čini vodećim u patentima u Gornjoj Austriji i jako smo ponosni na to.” Tvrtka trenutno ima ukupno 422 patenta i ima 300 zaposlenih koji rade na istraživanju i razvoju.
Kako bi tvrtka mogla nastaviti rasti u budućnosti, tvrtka je u prošloj poslovnoj godini uložila 130 milijuna eura: 84 milijuna eura u tvorničke lokacije i 43 milijuna eura u istraživanje i razvoj. U osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika uloženo je gotovo tri milijuna eura. Za tu svrhu planira se izgraditi centar u Laakirchenu.
Ali Miba ne ostaje na ovim brojkama. “S našom financijskom snagom i našim ulaganjima stvaramo osnovu za razvoj tehnologija sutrašnjice zajedno s našim kupcima,” kaže Mitterbauer sretno. “Ovako želimo nastaviti s uspješnim rastom.”
Austrija
Jeftina roba iz Kine preplavila Austriju: Trgovci traže uvođenje carine već od nula eura
Suočeni s poplavom jeftinih proizvoda iz Kine, austrijski trgovci pozivaju na radikalne promjene kako bi se osigurala pravednost i sigurnost u prostoru digitalnog trgovanja.
Jeftini proizvodi iz Kine preplavljuju europsko tržište putem platformi za “online trgovinu”. Prema strukovnoj udruzi, carinici su preopterećeni, objavila je interesna skupina u srijedu u priopćenju za javnost.
Akcijski plan u osam točaka za pravednost u digitalnoj trgovini namijenjen je poboljšanju situacije. Na primjer, bescarinski limit bi trebao biti smanjen na nula eura, tj. de facto odbačen.
“Do 35 zračnih teretnih letova svaki dan iz Kine opterećuje carinske vlasti”, rekla je trgovačka udruga. Carinska tijela stoga nisu u mogućnosti osigurati potrebne kontrole. Osim toga, tu su i netočne deklaracije, loša kvaliteta podataka i pritužbe na nedostatak sigurnosti proizvoda. Osim spuštanja bescarinske granice na nula eura, udruga traži više resursa i više osoblja, kao i poboljšanu razmjenu podataka.
U proteklih 18 mjeseci kineske platforme implementirale su novi poslovni model “izravne e-trgovine” koji se pojavio u Kini tijekom pandemije korone. Potrošači su izravno povezani s proizvođačima i dobavljačima proizvoda, a dostava je organizirana “na zahtjev”. Ponuđeni proizvodi su gotovi tek nakon narudžbe. Nisu potrebni ni međuskladištenje, ni veletrgovci ni posrednici, objasnio je generalni direktor trgovačkog udruženja Rainer Will. Dok domaća potrošnja u Narodnoj Republici Kini sada slabi, ovaj model se širi diljem svijeta. Cijena za krajnjeg potrošača (uključujući troškove dostave) niža je od 30 do 40 posto u odnosu na usporedive europske ponude.
Primjenjivi zakon EU često se slabo provodi, kritizirao je Will. Istodobno se “namjerno iskorištavaju praznine u carinskom pravu”, a austrijska trgovina s više od 700.000 zaposlenih više je pogođena tim razvojem događaja. EU je prije desetak godina prilagodio pravila za pošiljke robe male vrijednosti (do 150 eura). Za sve pošiljke robe vrijedi sljedeće: obavezni su podaci unaprijed uključujući jasnu identifikaciju dobavljača, primatelja i poreznog obveznika. Kupci moraju platiti uvozni porez na promet, ali carina se primjenjuje samo na robu čija je vrijednost 150 eura ili više.
Kako bi provedba carinskog zakona stigla u digitalno doba, potrebni su sljedeći sljedeći koraci: obavezna naplata poreza na promet pri uvozu za prekogranične B2C pošiljke robe čija je vrijednost manja od 150 eura kada se kupuje putem platformi, obvezno slanje unaprijed standardiziranog e-računa kao dijela skupa podataka elektroničke carinske uvozne deklaracije, jedinstveni UID brojevi kako bi se prilagodile obveze digitalnog izvješćivanja u cijeloj EU za izravno i neizravno oporezivanje, snižavanje carinskog limita za B2C pošiljke robe od 150 do nula eura, pojednostavljenje poreznih stopa u EU, harmonizacija podataka poštanskih transportnih dokumenata, digitalna identifikacija operatera duž cijelog lanca upravljanja robom i dostave te stvaranje digitalne carinske podatkovne platforme u EU kako bi se osigurala razmjena podataka o maloprodajnim kretanjima u Uniji u stvarnom vremenu.
You must be logged in to post a comment Login