Austrija
KORONA EFEKT: Zbog histerije oko koronavirusa ljudi umiru od drugih bolesti
Gotovo svakodnevno zasipani smo izvješćima o porastu broja zaraženih, novozaraženih, opasnom širenju infekcija i svim drugim stvarima koje vežemo za koronavirus. Gotovo potpuno su iz naše medijske slike, ali i naše svakodnevice istisnuti oni najnemoćniji među nama. Istinski borci koji se već godinama bore s puno težim i opakijim bolestima. Isto tako, mnogima među njima nakratko je bilo “oduzeto pravo” da se liječe, da prate tijek bolesti i da možda preduhitre svoju bolest. Doduše, a nažalost, ima i onih koji zbog koronavirusa nisu dočekali svoju dijagnozu.
Prema podacima bečkih zdravstvenih stručnjaka koji se prvenstveno bave malignim oboljenjima, tijekom zaključavanja (eng. lockdown) dijagnosticirano je gotovo 40 posto manje karcinoma dojke nego li prošle godine u isto vrijeme. Mnogi pregledi su, naime, odgađani ili otkazivani zbog koronavirusa. Prema riječima voditelja centra za zdravlje dojki na Medicinskom sveučilištu u Beču Christiana Singera, koronavirus je imao vidljiv utjecaj na rano otkrivanje raka dojki u Austriji. Virus, odnosno histerija na koju nije ostao imun ni zdravstveni sektor imala je izravan utjecaj i na liječenje drugih pacijenata, a nemalom broju pacijenata odgođene su terapije ili operacije.
Čelnik Austrijskog senološkog društva (ÖGS), interdisciplinarnog foruma za zdravlje dojki, pozvao se na procjene iz Velike Britanije koje pretpostavljaju značajan porast smrtnosti od raka. Prema istom istraživanju “zaključavanje” (lockdown) imalo je drastične posljedice na oboljele. To se primjerice odnosi na rak dojke u ranoj fazi koji se mogao lako izliječiti u slučaju dijagnosticiranja na vrijeme. Upravo te odgođene dijagnoze, prema britanskom istraživanju, mogle bi imati značajan utjecaj na porast smrtnosti od raka.
Isto tako, čini se da pretpostavka da rak i liječenje raka povećavaju rizik od smrti od Covid-19 također nije valjana. Prema riječima epidemiologinje i onkologinje Eve Schernhammer pacijenti koji boluju od raka te imaju ozbiljno narušeno zdravstveno stanje i bolesti poput dijabetesa, bolesti srca te slično, izloženi su čak većoj smrtnosti. Schernhammer se poziva na studiju Sveučilišta Vanderbilt, ali i neke druge manje studije.
U javnosti se malo priča o tome da je za vrijeme snažnog trajanja pandemije, te za vrijeme zatvaranja (lockdown), veliki broj ljudi bio spriječen obaviti svoje zdravstvene preglede, a dio ljudi nije na vrijeme obavio ni operacije na koje su dugo čekali. Apologeti lockdowna o tome malo ili nikako ne govore. Činjenica je da je zbog koronavirusa, odnosno zbog histerije izazvane koronavirusom velikom broju ljudi zdravlje bilo direktno ugroženo jer na vrijeme nisu mogli obaviti svoje zdravstvene preglede.
Isto tako, ne treba zaboraviti da je veliki broj ljudi svoj odlazak liječniku (koji nekad može biti ključan) odgodio upravo zbog straha od koronavirusa. Svi oni koji su branili “zatvaranje”, danas o tome šute ili govore jako malo. Jednako kao i što šute o ekonomskim posljedicama zatvaranja. Ponajviše zbog lockdowna europske i svjetske ekonomije bilježe veliki pad svojih BDP-ova.
Danas, s vremenskim odmakom, oni najzagriženiji zagovornici lockdowna, odnosno zatvaranja više i ne pomišljaju o istom. Ne umanjujući stvarnu opasnost od koronavirusa i pandemije istog, postavlja se opravdano pitanje je li se moglo bolje reagirati, odnosno je li se mogao izbjeći lockdown u ožujku i travnju?
Postavlja se i pitanje, u koje će se žrtve ubrajati svi oni koji su umrli zbog kasne dijagnostike bolesti. Hoće li netko odgovarati za to? Naravno da neće, jer lockdown nije bio samo zdravstvena nego i politička odluka. Bilo kako bilo, o temi zatvaranja (lockdowna) te o posljedicama istog će se još dugo raspravljati. Odgovornost će naravno, kao i nebrojeno puta dosad – izostati. Krivci će šutjeti i prstom upirati u koronavirus. Kao da netko mari za ljudske živote.
Robert Pandža
Foto: ilustracija
Austrija
Muškarac u Beču umalo zapalio susjedu, spasio ju slučajni prolaznik
U slučaju pokušaja ubojstva žene u Hietzingu, policija je sada ispitala jednog muškarca kao svjedoka. Prolaznik koji je upravo krenuo na trčanje je intervenirao kada je osumnjičenik na stubištu stambene zgrade oborio susjedu, polio je benzinom i zapalio.
“Izjavio je da je trenirao za maraton i stoga je bio u području mjesta”, izvijestio je glasnogovornik policije Mattias Schuster, citirajući izjave muškarca u petak. Policija ne želi izlaziti u javnost s daljnjim detaljima o identitetu svjedoka.
U svakom slučaju, trkač je tada postao svjestan ženinih vapaja u pomoć te je osumnjičeniku uspio oteti drvenu palicu kojom je želio udariti susjeda, rekao je Schuster. Eskalacija je možda bila potaknuta pritužbom na buku koju je žena uputila protiv muškarca.
Žrtva je zadobila više modrica po cijelom tijelu, no susjeda je uspjela pobjeći. U međuvremenu se osumnjičenik zaključao u svoj stan. Nakon što su policija i vatrogasci nasilno otvorili vrata, službenici WEGA-e upali su u stan u stambenoj zgradi.
Osumnjičenik je u to vrijeme navodno pokušao samoubojstvo. U stanu su zatekli muškarca s ozljedama u predjelu glave i vrata te nožem u ruci i prolivenim ostacima tekućine. Došlo je do eksplozije, a 49-godišnjak je bio u plamenu od nogu. Kako javljaju vatrogasci, potom je istrčao van, gdje su ga ugasile ekipe hitne pomoći. Muškarac se od tada nalazi na odjelu intenzivne njege u Općoj bolnici. Njega još nisu mogli ispitati. Međutim, iz bolnice su jasno poručili da muškarac nije u životnoj opasnosti.
Hilfe im Krisenfall
Berichte über (mögliche) Suizide können bei Personen, die sich in einer Krise befinden, die Situation verschlimmern. Österreichweit und in den Bundesländern gibt es Anlaufstellen, die Rat und Unterstützung im Krisenfall anbieten.
Die österreichweite Telefonseelsorge ist ebenfalls jederzeit unter 142 gratis zu erreichen. Hilfe für Jugendliche und junge Erwachsene bietet auch Rat auf Draht unter der Nummer 147.
Austrija
Austrija daje najviše novca za obitelji s djecom u EU
Bilo da se radi o Family Bonus Plus, obiteljskom dodatku, pomoći za brigu o djeci ili početku školovanja kao i poreznim olakšicama – austrijska država također ulaže mnogo u budućnost naših mališana u borbi protiv rizika od siromaštva. To sada dokazuje i nova studija Europske komisije na 37 stranica.
Podaci dolaze od 2019. do 2022. godine, prije nego što su nam obiteljske i socijalne naknade valorizirane, odnosno usklađene s inflacijom (od početka 2023.). Na primjeru obitelji potpora iznosi još najmanje 2200 eura godišnje.
Proteklih smo godina povećali naknade kako bismo obiteljima pružili najbolju moguću podršku, kaže ÖVP ministrica za obitelji Susanne Raab.
Po golim brojkama europski smo prvaci s 12 posto tzv. transfernih plaćanja, mjereno domaćim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (protuvrijednost više od 5000 eura).
Slijedi Poljska, zatim Latvija i Mađarska. Velike zemlje poput Njemačke i Francuske također su još uvijek u prvih 10, Italija je u posljednjoj trećini. Na dnu liste su Španjolska, Grčka i na dnu Irska.
Ministrica obitelji Susanne Raab zadovoljna je studijom istraživačkog centra EU-a: „Nijedna zemlja u Europskoj uniji ne podržava obitelji toliko kao Austrija. S pravom možemo biti ponosni na to. Zaslužili smo biti na prvom mjestu!”
Austrija
U Beču snimatelj gađan vrećom punom govana
Raspoloženje prema novinarima u zemlji postaje sve oštrije. Nakon nekoliko fizičkih napada tijekom prosvjeda, snimatelj postaje Puls4 doživio je posebno neugodan napad – na njega je bačena vrećica s fekalijama.
“Parkirao je naš službeni automobil s logotipom postaje. Dok je istovarao auto na njega je bačena vreća puna fekalija i srećom promašen je”, javlja novinarka Magdalena Punz na platformi X (bivši Twitter).
Dakle, tko točno stoji iza napada i zašto je do njega došlo trenutno je potpuno nejasno. No, u zadnje vrijeme sve je više napada na novinare u Austriji, od onih verbalnih do onih fizičkih.
You must be logged in to post a comment Login