Došašće uvijek započinje četiri nedjelje prije Božića, a može najranije pasti na 27. studenoga, a najkasnije na 3. prosinca. Njegov početak ovisi o blagdanu sv. Andrije Apostola: prva nedjelja nakon toga blagdana označava i početak adventa.

Ovo razdoblje ne samo da priprema vjernike za Božić, već u Rimokatoličkoj crkvi označava i početak nove liturgijske godine, dok u istočnim crkvama liturgijska godina započinje 1. rujna.

Dva dijela došašća: od sabranosti do radosti Božića

Došašće završava na Badnjak, 24. prosinca, a sastoji se od dva jasno razdvojena dijela:

1. dio — do 16. prosinca

Vrijeme sabranosti, pokore i molitve. Vjernici se prisjećaju vlastitog životnog puta i pripremaju na konačni susret s Bogom.

2. dio — od 17. do 24. prosinca

Dani neposredne priprave za Božić, kada Crkva poziva na radosno iščekivanje Kristovog rođenja.

Poruke adventskih nedjelja

Svaka od četiri adventske nedjelje ima svoju jasnu simboliku:

• Prva nedjelja: naglašava Kristov ponovni dolazak i Božje kraljevstvo
• Druga i treća nedjelja: usmjerene su na lik Ivana Krstitelja, Isusova preteče
• Četvrta nedjelja: posvećena je Mariji, Isusovoj Majci

Simboli i običaji adventa

U liturgiji prevladava ljubičasta boja, koja označava skrušenost i pokoru. U misama se izostavlja himan „Slava“, kako bi upravo na Božić odjeknuo snažnije i svečanije.

Advent ima svoje posebne pjesme i jasne simbole, a najpoznatiji među njima je adventski vijenac s četiri svijeće, od kojih se svaka pali uoči nove nedjelje došašća. Najčešće se postavlja na obiteljski stol ili na ulaz u dom.

Kroz cijelo došašće vjernici rado sudjeluju na zornicama, ranojutarnjim misama koje su znak pokore, predanja i osobnog zavjeta. U ovom razdoblju ne održavaju se velika slavlja ni raskošne proslave, uključujući i vjenčanja.

The post Katolici diljem svijeta danas obilježavaju početak došašća — adventa, razdoblja duhovne priprave za blagdan Rođenja Isusova – Božić first appeared on KROATIV.AT.

Katolička crkva danas obilježava svetkovinu Svih svetih, dan posvećen svima koji su za života živjeli svetim životom – ne samo onima koji su službeno proglašeni svecima, nego i onima koje Crkva još nije kanonizirala.

U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju nakon Duhova, čime se simbolično završava uskrsni dio liturgijske godine.

Kako je nastao blagdan Svih svetih

Blagdan potječe još iz 4. stoljeća, kada se u Crkvi počeo zajednički slaviti spomen svih svetih.
U početku se obilježavao nedjelju nakon Duhova, no papa Grgur III. u 8. stoljeću premjestio ga je na 1. studenoga, želeći ga povezati s keltskim blagdanom početka Nove godine (Samhain).

Od tada je 1. studenoga u Katoličkom kalendaru označen kao svetkovina i neradni dan – i u Hrvatskoj i u Austriji.
Tog dana mnogi posjećuju groblja, uređuju grobove i mole za svoje preminule, iako je Dušni dan, odnosno dan sjećanja na sve pokojne, 2. studenoga.

Dušni dan – spomen na sve preminule

Dušni dan se u Katoličkoj crkvi slavi dan nakon Svih svetih, 2. studenoga.
Nastao je na poticaj svetog Odilona, opata iz Clunyja, a benediktinci su ga proširili po cijelom kršćanskom svijetu.
Katolička crkva službeno je potvrdila blagdan 1311. godine.

Tih se dana vjernici sjećaju svojih pokojnika, pale svijeće, uređuju grobove i mole za vječni mir svih duša – poznatih i nepoznatih.

Svi sveti i Dušni dan – trenuci su kada se s poštovanjem prisjećamo onih koji su otišli, ali i zahvaljujemo na primjerima svetosti koji nas nadahnjuju.

The post Danas Katolička crkva slavi Sve svete – blagdan svih svetaca, poznatih i nepoznatih first appeared on KROATIV.AT.

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.

Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.

Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.

Dušni dan

Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.

The post Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih first appeared on KROATIV.AT.

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.

• Austrija: Preporučuju marame i za djevojčice od 8 godina!?
• Austrija: Vozač pokušao podmititi policiju sa 50 €
• Novi način kažnjavanja u Beču: Budite oprezni
• Austrijski mediji se raspisali o novoj odluci Hrvatske
• Ugostitelj iz Austrije se žali jer nema radnika: Nudi 200 eura više od AMS-a

The post Katolici danas slave blagdan Velike Gospe first appeared on KROATIV.AT.

I po 35. put nakon 1989. kada je na poticaj fra Slavka Barbarića održan prvi Festival mladih, ponovno su se zavijorile brojne zastave ispred glavnog oltara crkve sv. Jakova.

Već za vrijeme krunice u 18 sati klupe su bile prepune hodočasnika. U 19 sati započelo je svečano otvaranje 35. Mladifesta pjesmom „Hosana u visini“ koju je izveo međunarodni zbor i orkestar obučen u tirkizne majice Mladifesta i animirane pokretima te tradicionalnim defileom predstavnika iz pristiglih zemalja, njih čak 80, koje je redom čitao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, piše međugorje.info.

Nakon mimohoda započelo je Euharistijsko slavlje svečanom procesijom do vanjskog oltara gdje je sa mons. Aldom Cavalliem i još osmoricom biskupa i brojnim svećenicima (u koncelebraciji je bilo ukupno 640 svećenika) došao večerašnji predslavitelj, apostolski nuncij za BiH, mons. Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskupa Chullikatta, naslovnog nadbiskupa Ostre, apostolskim nuncijem u BiH i u Crnoj Gori papa Franjo imenovao je 1. listopada 2022. Nakon što ga je fra Zvonimir najavio i pozdravio, pozdravio je i mons. Aldu Cavallia koji je zatim pročitao poruku Pape Franje mladima:

PORUKA PAPE FRANJE MLADIMA:

Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.

Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.

Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.

Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.

Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.

Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.

The post Tisuće mladih na 35. Festivalu mladih u Međugorju first appeared on KROATIV.AT.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković održao je danas radni sastanak sa sudionicima projekta „Camino Dubrovnik“, pješačke turističko-hodočasničke staze u dužini od oko 150 kilometara od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.

Usuglašen je datum prvog Camina Dubrovnik koji će se održati 24. rujna polaskom iz Dubrovnika, a završiti 29. rujna misom u crkvi sv. Jakova u Međugorju. Sudionici projekta izvijestili su gradonačelnika o dosadašnjem tijeku i realizaciji utvrđenih aktivnosti, a sudionicima sve čestitke za sav trud, rad i detaljno trasiranje, markiranje i čišćenje staza, piše Dubrovački vjesnik.

Naime, nakon trasiranja, staza je u cijeloj dužini očišćena i označena prepoznatljivim Camino oznakama. Ova faza ključna je za funkcioniranje projekta u budućnosti jer je naglasak na sigurnosti hodočasnika, s obzirom na to da je dio terena neurban i nepristupačan. Dovršen je i proces dizajniranja pečata koje hodočasnici prikupljaju nakon završenih dionica te diplome za prijeđeni put tzv. compostele.

Pri samom završetku je izrada internetske stranice projekta i interaktivne aplikacije za hodočasnike preko koje mogu vidjeti gdje se nalaze, ali i neka mjesta koja bi bilo dobro posjetiti te hitne brojeve. Uslijedit će marketinška kampanja za novi turističko-hodočasnički projekt.

Uz stručne službe gradske uprave, sastanku su nazočili i predstavnici grada Čapljine, općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije, Turističke zajednice Međugorja i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, kao i tim planirana i HGSS-a koji su čistili i označavali stazu: HGSS Dubrovnik, HGSS Čapljina i Čitluk, HPD Sniježnica i HPD Brotnjo.

Podsjetimo, Sporazum o stazi Camino Dubrovnik-Međugorje koja broji šest dionica potpisan je u srpnju 2023. godine. Staza je u listopadu predstavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu, a Grad Dubrovnik je na temelju ovog projekta primljen i u Europsku federaciju puteva sv. Jakova.

The post Camino Dubrovnik – Međugroje: Počinje veliki hodočasničko-turistički projekt first appeared on KROATIV.AT.

25. svibnja 2024. u našoj Misiji, nadbiskup Splitsko-makarski mons. Zdenko Križić podijelio je sakrament potvrde 185 krizmanika. Slavlja smo imali u 9:30 sati i u 12:30 sati.

Na prvoj misi krizmu je primilo 79 kandidata, a na drugoj misi 106. Pjevanje su predvodili na prvoj misi župni zbor, a na drugoj zbor mladih.

Mons. Križić propovijed je temeljio na Djelima apostolskim, tekstu koji govori o silasku Duha Svetoga. A Duh je taj koji daje snagu za život, on ne uništava nego grije, daje toplinu i snagu da se možemo boriti s nedaćama života. Kada nema Duha onda se ne razumiju ni braća ni sestre. Apostol Pavao nam govori da je mir plod Duha Svetoga, ako nema Duha Božjega nužno će faliti mira.

Nadbiskup je na poseban način govorio o radosti kao daru Duha Svetoga, jer život bez radosti nije život.

Krizmanicima je poručio da su pred njima izbori koje tek moraju napraviti, upozorio ih je da je moguće pogriješiti i napraviti krivi korak, ali krivi korak ima posljedice za cijeli život. Važno je moliti Duha Svetoga da nas vodi kroz život i daje nam potrebnu snagu. Roditeljima je poručio da nije najvažnije osigurati djeci materijalno, nego formirati njihova srca i duše kako ne bi ostali prazni. Poručio je da nema poteškoće koja se s Bogom ne može svladati i nema situacije iz koje nema izlaza.

Na kraju svete mise fra Josip je čestitao krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima, te zahvalio vjeroučiteljima koji su vodili krizmanike kroz ovu godinu fra Marku, fra Darku i s. Dragani. Fra Radovanu na ispovijedanju i čitanju imena krizmanika. Sestrama Nikolini i Ivani koje su uredile crkvu kao i s. Luciji koja je pripremila svečani ručak.

Na koncu se zahvalio nadbiskupu Zdenku koji nas je pastirski pohodio te podijelio sakrament krizme našim krizmanicima. I zaželio mu da ga Duh Sveti vodi u nimalo laganom vođenju Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestili su iz HKM Beč.

The post U HKM Beč 185 krizmanika primilo sakrament potvrde first appeared on KROATIV.AT.

Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.

Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.

Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.

Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.

Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.

Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.

Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021 

• Austrija: Preporučuju marame i za djevojčice od 8 godina!?
• Austrija: Vozač pokušao podmititi policiju sa 50 €
• Novi način kažnjavanja u Beču: Budite oprezni
• Austrijski mediji se raspisali o novoj odluci Hrvatske
• Ugostitelj iz Austrije se žali jer nema radnika: Nudi 200 eura više od AMS-a

The post Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs first appeared on KROATIV.AT.

Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.

Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.

Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.

The post Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram first appeared on KROATIV.AT.

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

The post Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje first appeared on KROATIV.AT.