Ekonomija
Inflacija u EU u kolovozu prekoračila 10 posto
Godišnja stopa inflacije u EU u kolovozu je premašila 10 posto i na novim je rekordnim razinama, a u Hrvatskoj je iznad prosjeka Unije i eurozone, u okruženju kontinuirano snažnog rasta cijena energije i hrane, pokazalo je izvješće Eurostata. Godišnja stopa inflacije u EU, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu je bila dvoznamenkasta, dosegnuvši u prosjeku 10.1 posto, novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati izvješća.
U srpnju iznosila je 9.8 posto. U eurozoni godišnja stopa inflacije u kolovozu je uvećana za 0.2 postotna boda, na 9.1 posto, dosegnuvši također novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo pratiti taj pokazatelj. Time je potvrđena procjena s kraja kolovoza.
U istom mjesecu lani potrošačke su cijene na godišnjoj razini u 27-članoj Uniji bile više za 3.2 posto, a u 19-članoj eurozoni za tri posto. Rekordne godišnje stope inflacije ponajprije su rezultat nastavljenog snažnog rasta cijena energenata, za 38.6 posto u području primjene zajedničke europske valute, pokazuju tablice europskog statističkog ureda, piše HINA.
Snažno su ponovno porasle i cijene u kategoriji hrane, alkohola i duhana, za 10.6 posto u odnosu na kolovoz lani. Na mjesečnoj razini inflacija je u EU iznosila 0.7 posto, a u eurozoni 0.6 posto.
Skok na Baltiku
Ukupno 15 zemalja EU, uključujući Hrvatsku, bilježilo je u kolovozu dvoznamenkaste godišnje stope inflacije, pokazalo je izvješće. Najviše su i u kolovozu porasle potrošače cijene na Baltiku, za 25.2 posto u Estoniji, za 21.4 posto u Latviji i za 21.1 posto u Litvi.
U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i važnom hrvatskom trgovinskom partneru, inflacija potrošačkih cijena iznosila je u kolovozu 8.8 posto. Blizu je i Italija, treće po veličini gospodarstvo i također važan trgovinski partner RH, s inflacijom od 9.1 posto, na razini prosjeka eurozone.
U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, u kolovozu iznosila 12.6 posto, nadomak rekordnih 12.7 posto, dosegnutih u srpnju. U kolovozu prošle godine iznosila je 3.1 posto. Najbliže su Hrvatskoj bile Rumunjska, s godišnjom stopom inflacije od 13.3 posto, i Slovenija, također važan hrvatski trgovinski partner, gdje je dosegnula 11.5 posto.
Daleko najslabiji rast potrošačkih cijena u kolovozu ponovo je bilježila Francuska, od 6.6 posto. Slijede Malta i Finska s rastom potrošačkih cijena od sedam i 7.9 posto. U usporedbi sa srpnjem godišnja stopa inflacije bila je viša u 15 zemalja članica EU, dok je u ostatku Unije smanjena, navodi se u priopćenju.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login