Connect with us

Ekonomija

Inflacija: Trećina stanovništva planira manje kupovati u trgovinama

Objavljeno

na

Visoka inflacija vidljiva je u kupovnom ponašanju ljudi, pokazuje istraživanje Sveučilišta Johannes Kepler. Gotovo trećina (30 posto) planira se općenito ograničiti prilikom kupovine. 75 posto želi obratiti više pozornosti na promocije prilikom kupovine, a 59 posto želi prijeći na jeftinije alternative.

Internetska anketa koju je provelo Sveučilište Johannes Kepler u Linzu među 1.100 ljudi u Austriji pokazuje da će 43 posto tražiti ​​jeftinije proizvode online, a 20 posto ispitanika naručivati više online.

Osjetljivost na cijene raste s godinama i veličinom kućanstva. 69 posto ispitanih već percipira porast cijena za mnoge maloprodajne proizvode. Što su potrošači stariji, u maloprodaji češće primjećuju poskupljenja, tvrde stručnjaci sa Sveučilišnog instituta za trgovinu, prodaju i marketing. Osjetljivost na cijene također se značajno povećava kako se povećava veličina kućanstva.

Potrošači posebno često primjećuju poskupljenja u maloprodaji hrane (92 posto), drogerijskih roba (49 posto) te proizvoda iz sektora građevinarstva i uradi sam (36 posto). Iako je prosječna cijena tekstilnih proizvoda tek umjereno porasla u prva tri mjeseca 2022., oko petine potrošača već je svjesno povećanja cijena odjeće. S druge strane, poskupljenja igračaka, sportske opreme, knjiga i tiskanog materijala primijetilo je “samo” dvanaest posto ispitanih.

Prema brzoj procjeni Statističkog zavoda Austrije, stopa inflacije u Austriji u travnju se možda popela na 7,2 posto – najvišu vrijednost od jeseni 1981. “Mnogi ljudi moraju kupovati jeftinije proizvode jer im je kućni budžet mali. Ljudi si moraju priuštiti život. Političari stoga moraju učiniti sve da hrana ostane pristupačna”, zahtijeva u ponedjeljak zagovornica potrošača AK-a Gabriele Zgubic.

AK je u ožujku i travnju istražila cijene jeftine drogerijske robe, hrane i sredstava za čišćenje te ih usporedila s prethodnom godinom. Pojedinačni proizvodi poskupjeli su oko 65 posto. Kilogram najjeftinijeg pšeničnog brašna koštao je prosječno 0,41 euro u supermarketima i diskontima u lipnju 2021., a 0,67 eura u ožujku 2022., navodi AK. Razlika u cijeni bila je 40 posto za pregledanu rižu i 63 posto za gel za tuširanje.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini

Objavljeno

na

By

Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.

U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.

Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.

Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.

Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici

Objavljeno

na

By

Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.

Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.

Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).

Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova. 

“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.

Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.

Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta). 

Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.

Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).

Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”

Nastavi čitati

Ekonomija

Cijene najma stanova u Beču i dalje rastu, unatoč tome gradi se premalo stanova

Objavljeno

na

Meidling ima najveći porast stanarine u Beču. Stručnjaci zvone na uzbunu: Cijene najma u Beču i dalje rastu, a gradi se premalo stanova.

Stanarine nastavljaju rasti – jedna od tri osobe u ovoj zemlji doseže svoje financijske granice zbog troškova stanovanja. Najamnine su ključni razlog zašto inflacija i dalje čvrsto drži Austriju. Prema trenutnim istraživanjima, svaka treća osoba u ovoj zemlji više ne može priuštiti stalno rastuće troškove stanovanja.

Prema brzoj procjeni austrijske statistike, inflacija je u travnju pala na još uvijek visokih 3,5%, ali cijene najma rastu znatno više. U nekim slučajevima stanari novih stanova u Beču moraju platiti više od 5% nego prošle godine. Pokazuje to indeks cijena nekretnina Gospodarske komore za 2024. godinu.

Rast najamnine čak je znatno veći nego prethodne godine – što je posljedica činjenice da je u 2023. bila “prekomjerna ponuda stanova, posebno u segmentu novogradnje”, što se ove godine značajno promijenilo, a potražnja je u isto vrijeme značajno porasla, objašnjava Michael Pisecky, predsjednik povjerenika za nekretnine u Gospodarskoj komori Beča.

Kao što je već odavno poznato, najskuplji kotar u Beču za iznajmljivanje je Innere Stadt s prosječnom cijenom kvadratnog metra od 17,95 eura, a slijedi Döbling (12,37 eura). Najjeftiniji najam novogradnje ima Simmering s prosjekom od 9,75 eura/m2.

Zanimljivo je pogledati poskupljenja. To pokazuje da su najamnine najviše porasle u novim stanovima u 12. kotaru – Meidling. Tu su nekretnine porasle za 5%.

Najamnine su također porasle za više od 4% u Leopoldstadtu (+4,48%), u trećem kotaru (+4,2%) kao i u Favoritenu (+4,08%) i Donaustadtu (+4,05%).

Hietzing je zabilježio najniži porast najamnine na godišnjoj razini (+0,2%).

Stručnjaci sada oglašavaju uzbunu – zbog oštrog pada u građevinskom sektoru, situacija s cijenama najma mogla bi se dodatno pogoršati. “Posebno sam zabrinut zbog razvoja cijena najma u središtu grada”, objašnjava agent za nekretnine Philipp Sulek.

S obzirom na nagli pad aktivnosti u novogradnji i daljnji nedostatak ponude, “cijene bi mogle ponovno porasti u budućnosti”, kaže stručnjak za nekretnine Pisecky. On zahtijeva: “Kako bismo se nosili s povećanjem potražnje za najmom i posljedičnim rastućim cijenama, u Beču se mora graditi više.”

Političari moraju stvoriti odgovarajuće okvirne uvjete i dati poticaje kako bi se osiguralo povećanje građevinskih aktivnosti u sektoru novogradnje u Beču.

Nastavi čitati
LM