Connect with us

Hrvati u iseljeništvu

Hrvatski filmovi na festivalima u Italiji, Kataru, Španjolskoj i Finskoj

Objavljeno

na

Prema pisanju Hrvatstog audiovizulanog centra, hrvatski filmovi raznih žanrova i vrsta ovih se dana prikazuju na međunarodnim festivalima diljem svijeta.

U natjecateljskom programu 62. Festival dei Popoli prikazuje se dugometražni dokumentarni film Tomislava Jelinčića Starac i roda, a to će mu ujedno biti i međunarodna premijera. Film je svoju svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Liburna Film Festivalu, na kojem je osvojio i nagradu publike. Festivalski život Starca i rode nastavlja se uskoro u Austriji.

Priča je to o udovcu Stjepanu Vokiću koji je prije 28 godina pronašao rodu ranjenog krila, spasio joj život i nazvao je Malena. Otada njih dane provode zajedno, većinom u iščekivanju novog proljeća i ljetnih dana kada se Malenoj vraća njezin vjerni partner, Klepetan. Bez Stjepana, Malena sigurno ne bi preživjela zimu. A što bi Stjepan bez Malene?

Foto iz filma Starac i roda

Osim što ga je režirao, Tomislav Jelinčić za film je napisao i scenarij, dok je za kameru bio zadužen Alan Stanković, za montažu Ivan Gergolet, za oblikovanje zvuka Julij Zornik, a za glazbu Luca Ciut. Producenti filma su Danijel Pek, Maja Pek-Bruenjes, Miha Černec i Igor Prinčić. Starac i roda nastaje u produkciji hrvatskog Antitalenta, u koprodukciji s Hrvatskom radiotelevizijom, slovenskim kućama Tramal films i RTV Slovenija te talijanskom Transmedia production. Ovogodišnje izdanje manifestacije Festival dei Popoli, koja se inače odvija u Firenci, održava se virtualno od 15. do 22. studenog, putem platforme MYmovie.

Svoju međunarodnu premijeru ovih dana ima i kratkometražni animirani film za djecu Kuc kuc autorice Ivane Guljašević Kuman i to na Ajyal Film Festival koji se u Dohi održava od 12. do 23. studenog, u online i offline verziji. Kuc kuc je svoju svjetsku premijeru imao na prošlogodišnjem Animafest Zagrebu. Animirani film prikazuje žutu podmornicu koja roni oceanom i sreće razna bića, koja pozdravljaju podmornicu i djevojčicu u njoj. Roni li zaista podmornica oceanom ili je to sve igra i mašta jedne djevojčice s igračkom i lavorom punim vode?

Ivana Guljašević Kuman film je režirala te za njega radila animaciju, kompoziting, dizajn i pozadine, a montažu je radila uz Brunu Kumana, koji potpisuje i scenarij. Zvuk su oblikovali Ana Kuman, Ivana Guljašević Kuman i Bruno Kuman, a njih troje likovima su ‘posudili’ i svoje glasove. Producent filma je Bruno Kuman, a film nastaje u produkciji kuće Igubuka.

Osim filma Kuc kuc, na Ajyal Film Festivalu prikazuje se i višestruko nagrađivana hrvatska manjinska koprodukcija, dugometražni igrani film Otac redatelja Srdana Golubovića (hrvatski producenti su Lana Matić i Boris T. Matić, Propeler Film). Glavnu ulogu u filmu nosi Goran Bogdan kojeg je Europska filmska akademija nedavno nominirala za najboljeg europskog glumca.

Dokumentarni dugometražni film O jednoj mladosti Ivana Ramljaka se, pak, ovih dana prikazuje u španjolskom Bilbau, na 62. Međunarodnom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma. Film je uvršten u natjecateljski program namijenjen debitantskim dugometražnim uradcima iz cijeloga svijeta Zinebi First Film. Festival se u Bilbau održava od 13. do 20. studenog. Svojim sudjelovanjem u natjecateljskim programima festivala u Bilbau, svi naslovi ostvaruju pravo da postanu kandidati za nominaciju za nagradu Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) te za nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti, Oscar.

Osim toga, O jednoj mladosti nedavno je osvojio posebno priznanje u regionalnoj sekciji Horizonti Balkana 15. Filmskog festivala Slobodna Zona, koji se održao online i u kinodvoranama Beograda, Novog sada i Niša, od 5. do 10. studenog. Film Ivana Ramljaka u studenom će se prikazati i na Pravo ljudski Film Festivalu u Sarajevu te na Filmskom festivalu u francuskom Poitiersu.

Naposljetku, od 16. do 22. studenog u finskom gradu Oulu održava se Međunarodni festival filmova za djecu i mlade, a u sklopu natjecateljskog programa prikazuje se dugometražni igrani znanstvenofantastični film Moj dida je pao s Marsa redatelja Dražena Žarkovića i Marine Andree Škop i producentice Darije Kulenović Gudan (Studio dim). Film je do sada prikazan na preko 50 međunarodnih festivala i osvojio je 14 nagrada, a ljetos se prikazivao i u kinima u Norveškoj, gdje ga je u prvih mjesec dana pogledalo preko 15 000 gledatelja. Festival u Oulu se odvija u kinodvoranama, a program je dostupan i online na internetskoj stranici festivala.

Naslovne fotografije: scene iz filmova Starac i roda, Kuc kuc, Otac, O jednoj mladosti, Moj dida je pao s Marsa

Foto: havc.hr

Advertisement

Hrvati u Austriji

Priča o Ivi Vukoviću: Od ugostitelja u Saalbachu do pionira karatea

Objavljeno

na

By

Austrijski “Krone” donosi priču o rođenom Hrvatu koji je karate sport učinio popularnim u Pinzgauu. Riječ je o Ivi Vukoviću koji je s 21 godinom došao u Austriju za boljim životom.

Kada je Ivo Vuković preuzeo karate klub u Saalfeldenu, imao je sedam članova. Sada ima pet klubova u Pinzgauu s ukupno 300 članova. Hrvat je karate sport učinio društveno prihvatljivim. “Karate je moj život. Kad sam imao deset godina gledao sam filmove Brucea Leeja, a kad sam imao dvanaest počeo sam se baviti sportom.”, govori Ivo za austrijski list.

“Ovdje sam već 43 godine”, kaže Vuković. Kad je s 21 godinom došao u alpsku republiku i radio u ugostiteljstvu u Saalbachu, bilo mu je nezamislivo da će ikada time zarađivati ​​za život. Sada je, među ostalim, trener najveće mlade nade Salzburga: kćeri Marine.

Svjetska juniorska prvakinja 2019. (do 68 kilograma) od srijede kreće na Europsko prvenstvo u svom drugom domu, Hrvatskoj. Mjesto u prvih deset bio bi dobar rezultat u Zadru. “Jako sam ponosan na Marinu. “Stvarno je dobro pripremljena”, samouvjereno kaže treneričin tata. Ipak, žali:

“Problem je što je ne prihvaćaju ni policija ni vojska. Žalosno je da mladom svjetskom prvaku tamo nije mjesto.” Razlog tome je što karate više nije zastupljen u olimpijskom programu od Tokija 2021.

Uz Vuković, Stefan Pokorny (do 75 kilograma) najperspektivniji je kandidat za mjesto nadomak medalji. “Forma dobro stoji, veselim se. Pokušavam se ne fokusirati previše na to. Možda mi ovaj put i uspije.”

Uglavnom, za njega je sve moguće jer “kad je veliki događaj, vrijede drugačija pravila”.

Nastavi čitati

Hrvati u Austriji

Hrvatska katolička misija u Innsbrucku, u Austriji, svečano je proslavila svog nebeskog zaštitnika Sv. Josipa Radnika

Objavljeno

na

By

Hrvatska katolička misija u Innsbrucku, u Austriji, svečano je proslavila svog nebeskog zaštitnika Sv. Josipa Radnika 4. i 5. svibnja, u subotu i nedjelju nakon 1. svibnja kada se liturgijski obilježava spomendan na ovog sveca.

Središnje euharistijsko slavlje predslavio je preč. Mladen Kalfić, kancelar Vrhbosanske nadbiskupije. S njim u koncelebraciji bili su: voditelj misije vlč. Damjan Soldo te ravnatelj Katoličkog školskog centra Sv. Pavao u Zenici vlč. Vlatko Rosić, koji je predslavio sv. misu uočnicu u subotu, 4. svibnja. Kod oltara su posluživala dvojica trajnih đakona: vlč. Danijel Jurić i vlč. Josip Kašljević.

U prigodnoj propovijedi preč. Kalfić istaknuo je kako se blagdan Sv. Josipa proslavlja u povlašteno, uskrsno vrijeme kada se slavi pobjeda svjetla nad tamom, istine nad laži i života nad smrću. Uz to je podsjetio kako je svibanj mjesec marijanske pobožnosti, a kako je najpobožniji svetac prema Mariji bio upravo Sv. Josip. Kazao je kako se isto tako u tom vremenu održavaju i blagoslovi polja i radova kako bi Bog bio prisutan u njima. „Uz rad s naše strane Božji blagoslov je najvažniji u našim životima, u životima naših obitelji i našem poslu. S mukom su naši preci jeli svoj težački kruh. Ipak, unatoč fizičkom naporu koji su podnosili odzvanjalo je sve pjesmom i molitvom“, podsjetio je propovjednik te je isto tako napomenuo kako je unatoč velikom trudu koji su ulagali bilo trenutaka kada su nepovoljni vremenski uvjeti sve znali uništiti, ali kako i tada oni nisu Boga proklinjali nego usrdnije molili.

Zatim se osvrnuo na aktualni trenutak u kojemu vjernici žive te poručio kako se nekada vjera na livadi sačuvala, a da se danas gubi u lijepo sređenim crkvama. „Često se zbog nedostatka vjere, ali i svjedočenja, priče i molitve u nas Kristovih vjernika javljaju i rađaju plodovi nedostojni našeg kršćanskog imena i poziva poput: nemira, nezadovoljstva, nesigurnosti, bojažljivosti, nestrpljivosti, straha“, primijetio je propovjednik te je kao oponenta takvom načina života predstavio Sv. Josipa tumačeći kako se njegov odnos prema Bogu očituje u istinskom povjerenju i pouzdanju, prema bližnjima u požrtvovnosti i odgovornosti te prema sebi samome u kreposti. „Sve te vrline sv. pisac izriče u riječi pravedan“, pojasnio je kancelar Vrhbosanske nadbiskupije te je ukazao na nelogičnost da se u zemljama u kojoj se više od 90% stanovništva izjašnjava vjernicima, poput BiH i Hrvatske, pojavljuje toliko nepravde. „Samo poštenim radom koji je najčešće težak i mukotrpan, zajedništvom, molitvom – obiteljskom i župnom, i vjerom u Boga sve raste, cvate i bude blagoslovljeno. A individualizmom i sebičnošću bez Boga koju današnji svijet propagira sve propada, smanjuje se i nestaje. Jer živimo u svijetu prijetvornog morala, etike, humanosti i solidarnosti. Svijetu koji je Boga i njegov spomen i kršćansku civilizaciju izbacio iz svog ustava. Zato smo pozvani biti autentični kršćani koji će oplemeniti ovaj svijet“; zaključio je preč. Kalfić.

Vrijedi istaknuti kako je mise i u subotu i u nedjelju glazbeno animirao Luka Balvan, autor i izvođac duhovne glazbe iz Zagreba, a nakon nedjeljnog euharistijskog slavlja organizirano je zajedničko druženje uz jelo i piće.

(izvor: Katolički tjednik, https://www.nedjelja.ba/…/vanjska-proslava…/33002 )

Nastavi čitati

Hrvati u Austriji

Najava: Koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors u Beču

Objavljeno

na

By

Poštovani,

Srdačno vas pozivamo na koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors koji će se održati u crkvi Am Hof, Schulhof 1 u subotu 27. travnja 2024. u 19 sati.

Na koncertu zbor će izvesti sakralne i svjetovne klasične skladbe te zborske obrade hrvatskih tradicijskih napjeva.
Koncert je dio projekta kojim zbor Hrvatima izvan domovine te domaćoj publici predstavlja hrvatsku glazbenu baštinu te djela svjetske zborske literature.

Također, ovaj je koncert poseban jer se organizira i u sklopu obilježavanja 150. obljetnice osnivanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je uvod u obilježavanje 15. obljetnice zbora.

Zbor Concordia discors nagrađivani je mješoviti zbor koji okuplja većinom studente zagrebačkog sveučilišta. Zbor je kvalitetu potvrđivao na brojnim domaćim i inozemnim natjecanjima na kojima je osvajao redovito najviša odličja. Također je održao više koncerata diljem Hrvatske i inozemstva te sudjelovao u brojnim događanjima u Hrvatskoj na najvišoj državnoj razini.

Gostovanje u Beču nije prvi nastup zbora u austrijskoj prijestolnici. Godine 2014. Concordia discors sudjelovala je u manifestaciji Europe Sings u sklopu otvorenja Wiener Festwochena (Vienna Festival) na Rathausplatzu. Tada se okupilo osam predstavnika različitih europskih zemalja koji su odabrani kao najbolji zborovi svojih država. Pred više tisuća ljudi na trgu i velikom televizijskom publikom u izravnom prijenosu Concordia discors predstavila se hrvatskom skladbom te sudjelovala u ostatku programa s ORF-ovim radijskim simfonijskim orkestrom te bečkim zborom Arnold Schönberg.

Veselimo se gostovanju u Beču te se posebno radujemo vašem dolasku!
Ulaz na koncert besplatan je.

Nastavi čitati
LM