Hrvati u iseljeništvu
Hrvatski filmovi na festivalima u Italiji, Kataru, Španjolskoj i Finskoj
Prema pisanju Hrvatstog audiovizulanog centra, hrvatski filmovi raznih žanrova i vrsta ovih se dana prikazuju na međunarodnim festivalima diljem svijeta.
U natjecateljskom programu 62. Festival dei Popoli prikazuje se dugometražni dokumentarni film Tomislava Jelinčića Starac i roda, a to će mu ujedno biti i međunarodna premijera. Film je svoju svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Liburna Film Festivalu, na kojem je osvojio i nagradu publike. Festivalski život Starca i rode nastavlja se uskoro u Austriji.
Priča je to o udovcu Stjepanu Vokiću koji je prije 28 godina pronašao rodu ranjenog krila, spasio joj život i nazvao je Malena. Otada njih dane provode zajedno, većinom u iščekivanju novog proljeća i ljetnih dana kada se Malenoj vraća njezin vjerni partner, Klepetan. Bez Stjepana, Malena sigurno ne bi preživjela zimu. A što bi Stjepan bez Malene?
Osim što ga je režirao, Tomislav Jelinčić za film je napisao i scenarij, dok je za kameru bio zadužen Alan Stanković, za montažu Ivan Gergolet, za oblikovanje zvuka Julij Zornik, a za glazbu Luca Ciut. Producenti filma su Danijel Pek, Maja Pek-Bruenjes, Miha Černec i Igor Prinčić. Starac i roda nastaje u produkciji hrvatskog Antitalenta, u koprodukciji s Hrvatskom radiotelevizijom, slovenskim kućama Tramal films i RTV Slovenija te talijanskom Transmedia production. Ovogodišnje izdanje manifestacije Festival dei Popoli, koja se inače odvija u Firenci, održava se virtualno od 15. do 22. studenog, putem platforme MYmovie.
Svoju međunarodnu premijeru ovih dana ima i kratkometražni animirani film za djecu Kuc kuc autorice Ivane Guljašević Kuman i to na Ajyal Film Festival koji se u Dohi održava od 12. do 23. studenog, u online i offline verziji. Kuc kuc je svoju svjetsku premijeru imao na prošlogodišnjem Animafest Zagrebu. Animirani film prikazuje žutu podmornicu koja roni oceanom i sreće razna bića, koja pozdravljaju podmornicu i djevojčicu u njoj. Roni li zaista podmornica oceanom ili je to sve igra i mašta jedne djevojčice s igračkom i lavorom punim vode?
Ivana Guljašević Kuman film je režirala te za njega radila animaciju, kompoziting, dizajn i pozadine, a montažu je radila uz Brunu Kumana, koji potpisuje i scenarij. Zvuk su oblikovali Ana Kuman, Ivana Guljašević Kuman i Bruno Kuman, a njih troje likovima su ‘posudili’ i svoje glasove. Producent filma je Bruno Kuman, a film nastaje u produkciji kuće Igubuka.
Osim filma Kuc kuc, na Ajyal Film Festivalu prikazuje se i višestruko nagrađivana hrvatska manjinska koprodukcija, dugometražni igrani film Otac redatelja Srdana Golubovića (hrvatski producenti su Lana Matić i Boris T. Matić, Propeler Film). Glavnu ulogu u filmu nosi Goran Bogdan kojeg je Europska filmska akademija nedavno nominirala za najboljeg europskog glumca.
Dokumentarni dugometražni film O jednoj mladosti Ivana Ramljaka se, pak, ovih dana prikazuje u španjolskom Bilbau, na 62. Međunarodnom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma. Film je uvršten u natjecateljski program namijenjen debitantskim dugometražnim uradcima iz cijeloga svijeta Zinebi First Film. Festival se u Bilbau održava od 13. do 20. studenog. Svojim sudjelovanjem u natjecateljskim programima festivala u Bilbau, svi naslovi ostvaruju pravo da postanu kandidati za nominaciju za nagradu Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) te za nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti, Oscar.
Osim toga, O jednoj mladosti nedavno je osvojio posebno priznanje u regionalnoj sekciji Horizonti Balkana 15. Filmskog festivala Slobodna Zona, koji se održao online i u kinodvoranama Beograda, Novog sada i Niša, od 5. do 10. studenog. Film Ivana Ramljaka u studenom će se prikazati i na Pravo ljudski Film Festivalu u Sarajevu te na Filmskom festivalu u francuskom Poitiersu.
Naposljetku, od 16. do 22. studenog u finskom gradu Oulu održava se Međunarodni festival filmova za djecu i mlade, a u sklopu natjecateljskog programa prikazuje se dugometražni igrani znanstvenofantastični film Moj dida je pao s Marsa redatelja Dražena Žarkovića i Marine Andree Škop i producentice Darije Kulenović Gudan (Studio dim). Film je do sada prikazan na preko 50 međunarodnih festivala i osvojio je 14 nagrada, a ljetos se prikazivao i u kinima u Norveškoj, gdje ga je u prvih mjesec dana pogledalo preko 15 000 gledatelja. Festival u Oulu se odvija u kinodvoranama, a program je dostupan i online na internetskoj stranici festivala.
Naslovne fotografije: scene iz filmova Starac i roda, Kuc kuc, Otac, O jednoj mladosti, Moj dida je pao s Marsa
Foto: havc.hr
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
