14.1 C
Beč
28. rujna 2022.
Hrvatska

Hrvatska: Veliki broj Hrvata napustio zemlju, najviše ljudi otišlo u Njemačku

Foto: Mantas Hesthaven / unsplash.com / Ilustracija

U 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33 414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34 046 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -632. U 2020. iz inozemstva se doselilo 25,3% hrvatskih državljana i 74,7% stranaca, a odselilo se 61,4% hrvatskih državljana i 38,6% stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje.

Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 28,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (34,2%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74,6%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64,4%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%).

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2020. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,0%) i Istarska županija (11,4%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (17,6%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,6%) i Primorsko-goranska županija (7,7%).

Unutarnja migracija

U 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64 155 osoba.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,1%.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,1% osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 315 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).

Ukupna migracija u 2020. godini

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (1 623 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1 324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).


Povezane vijesti:

Europska unija uskoro uvodi digitalni novčanik, evo što se mijenja za građane

Pero Bačić

Plenković u SAD-u: Hrvati izvan Hrvatske pridonose napretku i promociji zemlje

Robert Pandža

Rusi oslobodili zarobljenog Hrvata, vraća se u Hrvatsku

Robert Pandža