Hrvatska u srijedu i idućih dana šalje četiri zrakoplova Croatia Airlinesa u Dubai po hrvatske državljane koji su zapeli u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, priopćilo je u utorak Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

“Sutra i tijekom narednih dana šaljemo četiri zrakoplova Croatia Airlinesa, uz moguće dodatne opcije”, navodi se u priopćenju.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman dogovorio je s ministrom vanjskih poslova UAE-a Abdullahom bin Zayedom Al Nahyanom i dva zrakoplova lokalne aviokompanije koji će prevesti hrvatske državljane iz Dubaija, kaže Zrinjevac.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima trenutno se nalazi oko 2000 rezidentnih državljana, od kojih 300 želi repatrijaciju, a tu je i 460 turista koji također žele povratak u domovinu.

Evakuacija iz više zemalja

Dosad su evakuirani hrvatski državljani iz Izraela, Jordana i Bahreina. “Uspjeli smo evakuirati sve hrvatske državljane iz Izraela, Jordana i Bahreina, a uskoro će i hodočasnici iz Izraela, koji su letom preko Lyona na putu za Zagreb, stići kući”, kaže ministarstvo.

Iz Omana, u kojemu se nalazilo 23 hrvatskih državljana, evakuirano ih je 12 letom preko Istanbula za Zagreb. Preostalih 11 ima mogućnost odlaska u Dubai, rekao je Grlić Radman ranije.

Hrvatsko veleposlanstvo u Dohi osiguralo je i 30 mjesta na austrijskom letu u četvrtak iz Rijada, pa ministarstvo poziva zainteresirane da se što prije jave za taj let, na kojem će prioritet imati djeca, bolesne osobe, trudnice te članovi njihovih obitelji.

Hrvatski poslodavci već su započeli potragu za sezonskim radnicima, a i ove se godine značajan dio radne snage očekuje iz Bosne i Hercegovine.

Prema podacima Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, upravo su radnici iz BiH prošle godine bili najbrojniji među stranim zaposlenicima, s ukupno oko 32.000 izdanih radnih dozvola.

Najveća potražnja zabilježena je u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji tradicionalno zapošljava najveći broj sezonaca. Poslodavci nude atraktivnije uvjete rada, uključujući veće plaće, osiguran smještaj i prehranu, kao i dodatne benefite. Najčešće se traže kuhari, konobari, slastičari, barmeni, sobarice, ali i pomoćni radnici.

Iz Hrvatska udruga poslodavaca navode kako će potrebe za radnicima dodatno rasti. Kako ističu, „prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu, 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine, odnosno procjena poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu jest da će im trebati do 5.000 sezonskih radnika više“.

Dodaju kako će se nedostatak domaće radne snage nastaviti te da će poslodavci manjak pokušati nadomjestiti zapošljavanjem radnika iz regije, kao i iz azijskih zemalja, ponajprije s Filipina.

Službeni podaci MUP-a pokazuju da je prošle godine u turizmu i ugostiteljstvu izdano ukupno 52.858 radnih dozvola, što je šest posto manje nego godinu ranije. Ukupan broj izdanih dozvola u svim djelatnostima pao je za 17 posto, čime je 2025. godina prvi put označila prekid višegodišnjeg trenda rasta. Ipak, turizam je zabilježio najmanji pad te je ponovno zauzeo prvo mjesto po broju izdanih radnih dozvola.

Osim radnika iz Bosne i Hercegovine, najviše dozvola izdano je državljanima Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala, Indije i Filipina, pri čemu je broj radnika s Filipina u odnosu na prethodnu godinu porastao za 20 posto.

Prema podacima poslodavaca, najtraženiji su radnici za zanimanja kuhar/ica, konobar/ica, slastičar/ka, barmen/ica i sobar/ica, kao i pomoćni kuhari i konobari, a poslodavci koji imaju uhodane procese zapošljavanja i konkurentne ponude uspijevaju zadovoljiti većinu svojih potreba.

Naglašava se i kako je potražnja izražena u svim priobalnim županijama, gdje turistička sezona traje najdulje. Kada je riječ o plaćama, sektor turizma bilježi kontinuiran rast primanja, a u posljednje dvije godine u najvećim turističkim kompanijama plaće su povećane za oko 25 posto.

Uz plaću, sezonskim radnicima najčešće se osiguravaju smještaj, prehrana, napojnice i drugi benefiti, što turizam čini sve privlačnijim poslodavcem. Trend rasta plaća, prema najavama poslodavaca, nastavit će se i ove godine, a pregovori sa sindikatima o povećanju minimalnih plaća za sezonu 2026. nalaze se u završnoj fazi kroz novi kolektivni ugovor.

U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.

Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.

S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.

Čega se ljudi boje?

Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.

No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.

Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.

Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.

Veće jedinstvo

S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).

Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.

U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.

Ekonomija kao prioritet

Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.

U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.

A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.

Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.

Članstvo u EU-u

Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.

Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.

Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.