Connect with us

Hrvatska

Hrvatska: Od sutra plaćanje samo u eurima

Objavljeno

na

Razdoblje dvojnog opticaja kuna i eura završava večeras u ponoć što znači da se od sutra u Hrvatskoj može plaćati samo u eurima.

Period dvojnog opticaja počeo je s uvođenjem eura 1. siječnja i trajao je do 14. siječnja. Prvih 14 dana nove godine omogućeno je plaćanje i kunama i eurima, a u pravilu se ostatak vraćao samo u eurima. No razdoblje dvojnog opticaja završava večeras u ponoć.

Ako i nakon subote budete imali kuna, zamijeniti ih možete do kraja 2023. u svim bankama, poslovnicama Hrvatske pošte i Fine, a od 1. siječnja 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), piše Index.

U tom se razdoblju zamjena provodi bez naknade, a u jednoj transakciji može se zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna, napomenuli su iz HNB-a.

Od 15. siječnja 2023. trebali bi biti funkcionalni svi bankomati koji privremeno nisu radili zbog uvođenja eura.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica

Objavljeno

na

Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.

Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.

Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.

– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar. 

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.

– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.

– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.

Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.

Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.

– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.

Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.

– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.

Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.

– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.

Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.

Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.

– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je. 

Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.

– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.

Nastavi čitati

Hrvatska

Poznati rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, DP-u 14 i Mostu 11 mandata

Objavljeno

na

By

Državno izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora

Rezultate DIP-a kako se budu osvježavali podaci možete pratiti ovdje.

Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:

HDZ
i partneri su osvojili 61 mandata.

SDP i partneri osvojili su 42 mandata.

Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.

Most i partneri 11 mandata.

Možemo i partneri 10 mandata.

IDS i partneri 2 mandata.

Nezavisna platforma Sjevera
osvaja 2 mandata.

Fokus, Republika osvaja 1 mandat.

Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su prve izlazne ankete izbora u Hrvatskoj

Objavljeno

na

By

Prve rezultate izlaznih anketa u 19 sati objavile su tri hrvatske televizije, HRT, Nova TV i RTL.

HDZ 58
Rijeke pravde (SDP) 44
Domovinski pokret 13
Most 9
Možemo 11

Nastavi čitati
LM