Hrvatska
Hrvatska: Muž gledao žene kako vježbaju, pa ljubomorna supruga potopila fitness centar
Na osam mjeseci zatvora, koje neće odrobijati ako u roku od tri godine ne počini neko novo kazneno djelo, osuđena je nepravomoćno na splitskom Općinskom sudu danas 43-godišnja Kaštelanka i to zbog oštećenja tuđe stvari. Na teret joj je stavljao krimen od prije deset godina kada je, po presudi, u više navrata dolazila do dvorane za vježbanje u vlasništvu ženske osobe iz Kaštel Gomilice te je u jedanaest navrata krajem 2014. i početkom 2015. godine vodom iz gume koja je bila spojena na hidrant susjedne zgrade polijevala unutrašnjost prostorije za vježbanje u prizemlju zbog čega je došlo do natapanja laminatnog poda i štete od gotovo 1400 eura.
Naravno, tijekom suđenja je u svojoj obrani osuđena Kaštelanka negirala da je napravila to za što je se teretilo, no rekla je da je ometala trening, da je prijavljivala policiji nepropisno parkirana vozila žena koje su dolazile na trening, da je znala ući u prostor i zatvoriti prozore te da je u inkriminiranom razdoblju samo jednom ušla u prostor između ulaza i dvorane, iako tada nije bila član. Prema iskazu oštećene vlasnice dvorane, razlog zbog kojeg je okrivljena vodom natapala njenu dvoranu jest očita ljubomora odnosno to što je njen suprug sjedeći na balkonu stana u zgradi nasuprot njenog prostora gledao žene kako vježbaju, piše Slobodna Dalmacija.
No, Kaštelanka je kazala da je to smiješno i da joj je ustvari smetala buka glazbe iz dvorane te da je “institucije nisu zaštitile”. No, sud, kako stoji, “nije došao do zaključka da bi i ostalim susjedima ili pak članovima obitelji smetala glasna glazba iz prostora centra”.
Uz ostalo, na sudu su svjedočile i dvije polaznice koje su navele da su je nekoliko puta vidjele kako drži gumu i polijeva unutrašnjost fitness centra. Na ovakve njihove iskaze, 43-godišnjakinja je kazala da su govorile protiv nje jer su bile ljute i gnjevne na nju jer im je ometala trening i jer ih je prijavljivala zbog nepropisnog parkiranja te zato što su prozori morali biti zatvoreni za vrijeme treninga. I ona je svojedobno trenirala u tom istom prostoru, a po njoj, laminat je već tada bio oštećen jer se vježbalo na “steperima”. Navela je i da ne zna kako spojiti gumu na hidrant te da je prije ovoga znalo biti poplava radi oborinskih voda, pa je i njenoj obitelji poplavila garaža u podrumu.
Navodi optuženice da bi joj smetala buka i parkirana vozila su neuvjerljivi jer ako je to istina onda su nadležne institucije po njezinim eventualnim prijavama bile dužne sankcionirati vlasnika centra za vježbanje, djelatnici policije poduzeti mjere da se regulira promet u ovoj ulici pa tako i kazne nepropisno parkirana vozila… Očito je optuženica imala neke druge razloga da postupa na ovaj način, koje sudu nije željela iskazati, što je njeno pravo jer se optuženik može braniti na način za koji smatra da je za njega najpovoljniji – navodi se, uz ostalo, u presudi sutkinje Marine Boko koja je iskaze oštećene kao i svjedokinja prihvatila kao “vjerodostojne i u skladu s izvedenim dokazima”.
Hrvatska
Hrvati drugačije gledaju na budućnost od ostatka Europske unije
U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.
Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.
S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.
Čega se ljudi boje?
Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.
No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.
Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.
Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.
Veće jedinstvo
S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).
Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.
U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.
Ekonomija kao prioritet
Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.
U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.
A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.
Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.
Članstvo u EU-u
Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.
Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.
Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.
Hrvatska
Organizira se doček, pjevat će Thompson
Vlada će u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom na Trgu bana Jelačića u 18 sati organizirati doček brončanih rukometaša te su pozvali sve građane da se pridruže, potvrdio je ministar Tonči Glavina. “Grad Zagreb je rekao ne dočeku, ne rukometašima, ne sportu, vlada kaže da”, rekao je Glavina.
Na pitanje hoće li nastupiti Thompson, rekao je da će se ispuniti sve želje rukometaša. Thompsonov menadžer je potvrdio da će nastupiti.
Hrvatska
Nema dočeka za Hrvatsku u Zagrebu: Vlast ne želi Thompsona
Organiziranog dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu ipak neće biti, potvrdio je Hrvatski rukometni savez nakon neuspjelih dogovora s Gradom Zagrebom oko programa dočeka.
Kako je priopćeno, želja igrača, stručnog stožera i Saveza bila je da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson, no budući da takav prijedlog nije prihvaćen, donesena je odluka kako se svečani doček na Trgu bana Josipa Jelačića neće održati.
“Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog stožera i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Thompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, stožera i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti”, navodi se u priopćenju Saveza.
Iz HRS-a su zahvalili svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, ali istaknuli kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti organiziran u glavnom gradu i na središnjem gradskom trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
