Hrvatska
HRVATSKA KORAK DO UVOĐENJA EURA: Poznat i tečaj
Danas je potvrđeno da je Republika Hrvatska ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je jedan od glavnih koraka u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. To je bio posljednji kriterij za ulazak u Eurozonu, a članice EU-a koje su ga već uvele i predstavnici Europske središnje banke dali su Hrvatskoj zeleno svjetlo. Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta.
“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, – navodi se u priopćenju.
Prema pravilima, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.
“Kada je riječ o euroiziranosti Hrvatske, onda se može reći da smo po broju stanovnika najmanja država članica EU-a, koja još uvijek nije u eurozoni. Mi smo po određenim parametrima vezani za euro. Štednja u eurima nikada nije pala ispod 66%, a u prosjeku je posljednjih osam godina iznosila 71%. Kada je riječ o zaduživanju, odnosno kreditima, onda je 47% kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u posljednjih osam godina je prosječno 54%. Kad je riječ o turizmu, onda noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61% inozemnih gostiju. Što se tiče robnog izvoza, 57% ukupnog izvoza se ostvaruje s državama s europodručja”, – naglasio je Plenković.
“Ušli smo u tečajni mehanizam po današnjem tečaju. To znači da tečajna politika i tečaj ostaju isti kao što je bio i do sada. Tečajna politika HNB-a se neće promijeniti. Mi ćemo u sljedećem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način na koji smo radili i do danas”, – pojasnio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
R.P I Vlada RH
Foto: Vlada RH I twitter.com
Hrvatska
Zoran Milanović bit će kandidat SDP-a za premijera, dat će ostavku na mjesto predsjednika?
Predsjednik Republike Zoran Milanović objavio je da će umjesto predsjednika SDP-a Peđe Grbina biti kandidat SDP-a za predsjednika Vlade na parlamentarnim izborima koji su sazvani za 17. travnja.
Ja na ovim izborima neću biti kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, dopustite da pozdravim Zorana Milanovića, nositelja SDP-ove liste u 1. izbornoj jedinici i uskoro predsjednika Vlade, izjavio je Peđa Grbin na konferenciji za novinare na kojoj se nenajavljen pojavio i Milanović.
Kako se neslužbeno doznaje, uskoro će dat ostavku na mjesto predsjednika.
“U životima svakoga od nas postoji trenuci u kojima treba izaći iz zone komfora, treba prestati biti normalo i uobičajeno i taj je čas kucnuo na moja vrata nametom stanovitog Turudića”, pojasnio je Milanović razloge svoje kandidature. “To je kanta koja je prelila septičku jamu svih nečistoća koje guše našu zemlju već godinama”, rekao je i dodao da svi legalni, legitimni, pristojni i manje pristojni pokušaji da se to spriječi su završili “zulumom, bezakonjem”.
“Došlo je vrijeme da se konji sedlaju”, dodao je.
“Okupit ćemo većinu za vladu nacionalnog spasa”, rekao je.
“Obećajem kao i nekoć odlučnu i čistu vlast”, rekao je. “Lopove, ugnjetače i njihove pomagače izbacit ćemo i zapriječit ćemo im povratak, ovog puta na dugo”, kazao je. “Sa mnom znate na čemu ste”, dodao je. “Sve čestite ljude i stranke pozivam na okupljanje”, rekao je. “Rijeke pravde dolaze. Izlit će se u proljeće”, rekao je.
Hrvatska
Taksist iz BiH u Hrvatskoj dobio kaznu od 12.200 eura
Policijski službenici Policijske postaje Ston su u subotu, 1. ožujka, u na području Stona zaustavili taxi vozilo kojim je upravljao 38-godišnji državljanin BiH, koji je na privremenom boravku u RH.
Taksist je prevozio više stranih državljana u nezakonitom prelasku te je kažnjen s 12.200 eura.
U vozilu se nalazilo više stranih državljana bez putnih isprava, za koje je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske prešli prethodnog dana pješice, izvan mjesta namijenjenog za prelazak državne granice, priopćila je u utorak Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.
Potom su putem mobilne aplikacije angažirali spomenutog taxi vozača koji ih je trebao prevesti do Splita.
Zbog počinjenja prekršaja ‘Pomaganje državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i boravku’, okrivljenik 38-godišnji državljanin BiH, uz Optužni prijedlog doveden je na Općinski sud u Dubrovniku gdje je novčano kažnjen iznosom od 12.200 eura, dok se prema stranim državljanima proveo postupak sukladno Zakonu o strancima, navode iz policije.
Hrvatska
Hrvatska: Austrijske željeznice dobile dozvolu, obavile prvu vožnju
Vlakovi su u posljednjem tromjesečju prošle godine prevezli 29 posto više putnika i nešto više robe u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, čime je zaustavljen trend pada prijevoza robe, pokazuju podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavljeni danas.U posljednjem tromjesečju 2023. HŽ Putnički prijevoz prevezao je 29 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je broj putničkih kilometara smanjen za 0.2 posto.
Posebni vlak s prijevozom putnika je odradio prvi put i Rail Cargo Carrier – Croatia kao novi putnički prijevoznik s dozvolom za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Rail Cargo Carrier – Croatia je hrvatska podružnica Rail Cargo Groupa, kompanije u sastavu austrijskih državnih željeznica ÖBB.
Zaustavljen trend smanjenja prijevoza robe
Pokazatelji teretnog željezničkog prijevoza ukazuju kako je trend smanjenja prijevoza robe zaustavljen u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Teretnim željezničkim prijevozom u tom je razdoblju prevezeno 0.7 posto više robe u odnosu na isto razdoblje 2022., uz 8.8 posto manje ostvarenih tonskih kilometara. Istovremeno su teretni prijevoznici povećali prihode od prijevoza robe za 0.7 posto.
Teretni prijevoznik HŽ Cargo prevezao je gotovo 10 posto manje robe uz 17.8 posto manje tonskih kilometara, dok su ostali teretni željeznički prijevoznici prevezli 7.7 posto više robe i ostvarili 1.7 posto više tonskih kilometara.
HŽ Cargo je na kraju četvrtog tromjesečja 2023. imao udjel od 36.2 posto ukupno prevezene robe i 48.4 posto ostvarenih tonskih kilometara. Od ukupno 19 teretnih željezničkih prijevoznika, 13 ih je bilo poslovno aktivno, a šest prijevoznika u spomenutom razdoblju nije prevozilo robu.
You must be logged in to post a comment Login