Hrvati u iseljeništvu Zanimljivosti

Hrvati u Austriji drže do uskrsnih običaja i tradicije

"Borba jajima" je duboko ukorijenjena u hrvatske tradicijske običaje za Uskrs. Foto: Kroativ

Nakon četrdeset dana korizme i Velikog tjedna kršćani diljem svijeta slave svoj najvažniji i najveći blagdan – Uskrs. Za mnogobrojne Hrvate i vjernike u Hrvatskoj kao i u one u mnogobrojnom hrvatskom iseljeništvu ovo je vrijeme prožeto i brojnim običajima i tradicijom koje su s Uskrsom povezani pa čine neraskidivu poveznicu, a kako vidimo, Hrvati koji žive u Beču i drugom gradovima, drže do svoje vjere, kulture, tradicije i običaja.

Tako i ovdje čujemo različite priče o slavljenju i običajima, kao i o njegovom prakticiranju, od onih u bosanskoj Posavini, Slavoniji, Hercegovini…, a sve ih opet spajaju zajednički motivi.

Bogatstvo je to raznolikih tradicionalnih pučkih običaja, od blagdanskih jela i kolača, blagoslova u uskrsnoj košari do bojenje uskrsnih jaja i uskrsnog čestitanja i darivanja. Najpoznatiji običaji koji prethode Uskrsu su tradicionalan post na Veliki petak kada se u kontinentalnoj Hrvatskoj na stolu najčešće nalaze grah, kompot, tijesto s orasima ili makom, šaran i štuka, dok su za Dalmaciju, Istru i Primorju karakteristični morska riba i plodovi mora.

Umivanje laticama cvijeća na Cvjetnicu ili Veliku subotu još jedan je običaj koji prethodi samom Uskrsu. Veliku subotu na sjeverozapadu Hrvatske vežu i uz paljenje uskrsnog krijesa, takozvane vuzmenice ili vuzmenke kada vjernici tradicionalno pripremaju vatru ispred crkve, okupljaju se oko nje i pjevaju uskrsne pjesme.

Na žalost, ovo vrijeme koronavirusa imat će i ima značajna odjeka i na slavljenje, ali isto tako i na sve nabrojane običaje i pobožnosti. No, Hrvati se u Austriji po onoj narodnoj “bolje da umre selo nego običaji” ne odriču bogatstva svoje tradicije i običaja!

Najpoznatija tradicija koja povezuje sve dijelove Hrvatske i njegova iseljeništva je tradicija bojenja jaja. Kao prirodne boje koje pisanicama daju nježnu crvenu, zelenu ili žutu boju koriste se ljuska crvenog luka, cikla, bobice, špinat i kopriva. Osim jednostavnog bojanja jaja špinatom ili crvenim luka prilikom njihov kuhanja, u mnogim se krajevima pojavljuju i posebne tehnike ukrašavanja pisanica šaranjem voskom i ukrašavanjem različitim biljkama ili slamom.

Jednako poznata tradicija koja spaja sve krajeve Hrvatske je ona blagovanja blagoslovljene hrane. Osim pisanica, na blagdanskom tanjuru nalaze se i šunka, bijeli kruh u kontinentalnoj Hrvatskoj, pinca/sirnica u Primorju i Dalmaciji, mladi luk i hren. Uz blagovanje blagoslovljene hrane vezuje se i običaj borbe jajima kada se pisanice udaraju jedna o drugu, a onaj čija pisanica nije razbijena smatra se pobjednikom. Tkanina kojom je prikrivena košarica u kojoj se hrana nosi na blagoslov u crkvu u različitim se krajevima Hrvatske baca na voćku kako bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska pisanica u brazdu za plodnost tla.

Dok se blagoslovljena i u svim krajevima Hrvatske vrlo slična hrana najčešće jede za doručak, uskrsni ručak razlikuje se od regije do regije, uvijek zadržavajući svoje bogatstvo. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, južnije od Karlovca janjetina dok se na moru poslužuje i najbolja bijela riba. Uz njih na blagdanskom se stolu nalazi i bogatstvo priloga, mladi luk i hren.

Iako u drugim državama njeguje slične uskrsne običaji, neki od njih znatno se razlikuju od hrvatskih. Na žalost, ove godine nećemo moći uživati u prekrasnim uskrsnim sajmovima po kojima je Austrija jako poznata. Ovdje se u čast Uskrsa na visoke drvene stupove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama.


Povezane vijesti:

Lovren ne zaboravlja rodni kraj: Na odmoru u Kraljevoj Sutjesci

Robert Pandža

U Hrvatskoj održana probna svadba radi utvrđivanja mogućnosti zaraze

Robert Pandža

Vodeće svjetsko natjecanje potvrdilo: Šljivovica iz BiH najbolja na svijetu

Robert Pandža