2.2 C
Beč
8. prosinca 2022.
Hrvatska Vijesti

Hrvati najmanje vjeruju političkim stranakama, institucijama, medijima i Crkvi

Tim psihologa, sociologa i politologa je u sklopu istraživačkog projekta longitudinalnog istraživanja društvenog oporavka nakon korone istražio ispitanike koji predstavljaju opću populaciju Hrvatske. Istraživanje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a isto pokazuje kako Hrvati imaju nisko povjerenje u političke stranke, institucije, medije, sindikate i Crkvu.

U aktualnoj situaciji radom Nacionalnog stožera civilne zaštite zadovoljno je 30 posto ispitanika a najmanje su zadovoljni radom Sabora (12 posto) i Vlade (20 posto). Čak 15,3 posto ispitanika uopće nije zabrinuto hoće li se zaraziti koronavirusom, dok je 14,1 posto jako zabrinuto.

Za dvije trećine građana razdoblje krize nije bitnije utjecalo na njihovu procjenu životnog standarda, dok siromašni najviše strahuju od posljedica pandemije. Kad je riječ o tzv. individualnoj deprivaciji, odnosno usporedbi građana s drugima u Hrvatskoj, njih 96 posto misli da su prošli jednako ili bolje od drugih. Čak 74 posto građana smatra kako je Hrvatska prošla jednako ili bolje od drugih zemalja članica EU. To znači kako optimizam dijele s Njemačkom, Nizozemskom, Danskom, Italijom i Švedskom.

U vrijeme krize, građani umjereno vjeruju znanstvenicima (druga najviša procjena), ljudima druge nacionalnosti i susjedima, odgojno-obrazovnom sustavu i policiji, organizacijama civilnog društva i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Slične su ocjene dobili Nacionalni stožer civilne zaštite, predsjednik Zoran Milanović te velike tvrtke.

Na temelju ocjenjivanja od 1 do 10, prema kojem je 1 najlošija ocjena, a 10 najbolja (Izvor: Neven Barković | Twitter)

Jako nisko povjerenje građani iskazuju prema političkim strankama, pravosuđu, Hrvatskom saboru, sindikatima, Crkvi te velikim tvrtkama i kompanijama.

Što se ljestvice vrijednosti tiče, najviše se cijene jednakost, zaštita okoliša i socijalna pravda, a najmanje demokratski i višestranački sustav, čega je se točno jedna trećina stanovnika sprema odreći. Sve ove brojke nisu razlog trenutne situacije, jer su ocjene bile slične i u prijašnjim istraživanjima.

Imamo jasne pokazatelje da smo zemlja kronično niskog povjerenja u vladajuće. Građani vjeruju znanstvenicima i jako je važno omogućiti da njihove, na podacima utemeljene prosudbe budu temelj mjera koje se donose. Ova zemlja treba sada vodstvo koje će pokazati da zna što radi i okupiti kapacitete građana oko nade u uspjeh“, izjavila je voditeljica projekta prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Antonio Šećerović
Foto: Zagreb – mtomicphotography | Pixabay


Povezane vijesti:

Danas odluka o Hrvatskoj u Schengenu: “Hrvatska je spremna”

KROATIV

Njemačka: U velikoj raciji uhićeno 25 ekstremista i bivših vojnika, planirali svrgnuti vladu

KROATIV

Načelnik MUP-a: Prvog siječnja uklonit ćemo barijere na granicama

KROATIV