Jedna poruka bila je dovoljna da 55-godišnji Vlado P. iz Busovače ostane bez 1039 eura. Kako je ispričao za redakciju Kroativa, poruka koju je primio izgledala mu je dovoljno uvjerljivo, a u trenutku kada ju je otvorio očekivao je novac koji je trebao dobiti.

Nije previše razmišljao, kliknuo je na poveznicu i napravio ono što je od njega tražila poruka. Tek kasnije shvatio je da je riječ o prevari.

Čekao je novac, pa nije posumnjao

Vlado kaže kako je upravo činjenica da je očekivao novac dodatno utjecala na njegovu reakciju.

Poruka je ostavljala dojam da ga čeka isplata odnosno da treba poduzeti određeni korak kako bi podigao novac. Budući da je takvu uplatu doista očekivao, nije odmah pomislio da bi mogla biti riječ o pokušaju prevare.

U žurbi je kliknuo na poveznicu iz poruke. Umjesto da dodatno provjeri tko mu je poruku poslao i vodi li poveznica na službenu stranicu, slijedio je upute koje su mu se pojavile na ekranu.

Upravo na takvu reakciju prevaranti i računaju.

Na kraju je ostao bez 1039 eura

Nakon što je prošao postupak koji mu je poruka sugerirala, postalo je jasno da novac koji je očekivao zapravo ne postoji.

Umjesto da primi novac, Vlado je ostao bez ukupno 1039 eura.

Tek tada shvatio je da je poruka bila lažna i da je nasjeo na internetsku prijevaru.

Za njega je, kaže, sve izgledalo uvjerljivo upravo zato što je u tom trenutku stvarno očekivao novac. Da ga nije čekao, možda bi poruku odmah posumnjao i provjerio.

Prevaranti računaju na brzinu i nepažnju

Ovakve prijevare poznate su kao phishing, odnosno oblik socijalnog inženjeringa u kojem prevaranti lažnim predstavljanjem pokušavaju navesti žrtvu da klikne na poveznicu ili otkrije podatke koji im omogućavaju financijsku korist. Nacionalni CERT upozorava da napadači često stvaraju osjećaj hitnosti i pokušavaju korisnika natjerati na brzu reakciju.

Problem je u tome što poruka na prvi pogled može izgledati uvjerljivo. Poveznica može voditi na stranicu koja vizualno podsjeća na službenu stranicu banke, dostavne službe ili neke druge poznate usluge. Cilj je da korisnik ne zastane i ne provjeri kome zapravo daje svoje podatke.

Hrvatska policija također upozorava građane da ne otvaraju poveznice iz sumnjivih SMS poruka te da ne unose osobne, financijske ili sigurnosne podatke na stranicama do kojih su došli putem takvih poruka.

“Da sam provjerio, ovo se ne bi dogodilo”

Vlado danas priznaje da je pogriješio što nije zastao i provjerio poruku prije nego što je kliknuo.

Posebno ističe okolnost da je očekivao novac. Upravo zbog toga poruka mu u tom trenutku nije djelovala toliko sumnjivo.

Njegovo iskustvo sada je upozorenje i drugima: ako poruka traži klik na poveznicu kako biste “preuzeli”, “podigli” ili “potvrdili” novac, ne treba reagirati impulzivno.

Najsigurnije je samostalno otvoriti službenu stranicu ili aplikaciju banke odnosno usluge na koju se poruka navodno odnosi i provjeriti postoji li doista kakva uplata ili zahtjev.

Jedan klik, pokazalo se u Vladinu slučaju, može skupo koštati. Ovoga puta cijena nepažnje bila je 1039 eura.