Panorama
Hercegovina: Katastrofalna turistička sezona
Ovosezonska bilanca turizma u Hercegovini je zbog pandemije doživjela ogromne gubitke koje je gotovo nemoguće zbrojiti, jer je promet pao za 70 posto. Jedini bh. grad na moru Neum, koji živi od ljetnog turizma, uspio je ‘spasiti’ turizam u Hercegovini. Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije su potvrdili kako su Mostar i Međugorje pretrpjeli katastrofalne gubitke. […]
Ovosezonska bilanca turizma u Hercegovini je zbog pandemije doživjela ogromne gubitke koje je gotovo nemoguće zbrojiti, jer je promet pao za 70 posto.
Jedini bh. grad na moru Neum, koji živi od ljetnog turizma, uspio je ‘spasiti’ turizam u Hercegovini. Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije su potvrdili kako su Mostar i Međugorje pretrpjeli katastrofalne gubitke.
TZ HNK nema jasne pokazatelje stanja i adekvatne sustave evidencije, no ipak procjenjuju kako je ostvareno tek 30 posto posjeta od onih koje su planirane. Nakon restriktivnih mjera i zatvaranja granica, u Hercegovinu su uglavnom dolazili domaći turisti, a brojni građani BiH, Srbije i Crne Gore su zbog komplikacija s prelaskom granica posjetili ovaj dio BiH tijekom srpnja i kolovoza.
Ured Turističke zajednice Međugorje je izjavio kako od postojanja svetišta nikada nije bilo manje turista, odnosno da je promet gostiju pao za 90 posto. Mostar je ove godine očekivao milijun i pol turista, ali 70 posto njih nije moglo doći. Privatnici i privrednici su na rubu propasti zbog prošlogodišnjih priprema za ovogodišnju sezonu. Voditelj Turističkog ureda u Mostaru Mensud Duraković naglasio je:
„Očekivanja su definitivno bila velika kao i ulaganja u sezonu koja je trebala biti najbolja prema svim parametrima. Najviše su pogođeni ljudi koji su u staroj gradskoj jezgri uložili ogromna sredstva u infrastrukturu koja je zaista rađena iznad prosjeka u Europi. Na kraju zbog cijele situacije nisu mogli vratiti ni uloženo.“
Nove posjete turista, uglavnom domaćih, dogodile su se u srpnju i kolovozu na području Blagaja, Bune i Kosora, gdje su smještajni kapaciteti kuća s bazenima bili popunjeni.
Antonio Šećerović
Foto: Mostar – neshom | Pixabay
Panorama
Beč: Otvorena ljetna sezona u bečkom Prateru
Bečki Prater završio je prvi vikend ljetne sezone 2024. godine.
Prema Prater Wien GmbH i Bečkoj udruzi Prater, otvaranje je prošlo “jako dobro”. Vidjelo se da svi posjetitelji već jedva čekaju početak ljetne sezone. Za ovu godinu najavljene su i nove značajke koje će biti predstavljene sljedeće srijede.
U subotu je bečki Prater posjetio i savezni predsjednik Alexander Van der Bellen. “Dok je šetao prometnim ulicama, razmijenio je ideje s poduzetnicima o tradiciji i inovacijama u Prateru”, izvijestio je Prater Wien GmbH na svom Instagram nalogu.
Zanimljivosti
Veliki izazov: Hrvat pojeo pizzu od jednog metra i osvojio 1000 eura
Napokon je netko uspio pobijediti u izazovu karlovačke pizzerije Mona Lisa. MMA borac Antonio Čelić uspio je pojesti pizzu od metra u sat vremena i tako osvojio 1000 eura.
“I napokon imamo prvog POBJEDNIKA!!!! kandidat br. 42. Izazov savladan za 53 minute, inače profesionalni MMA borac Antonio Čelić iz Zagreba. ČESTITAMO!!!!!” napisali su iz pizzerije. Objava je lajkana skoro tisuću i pol puta.
Izazov s pizzom od metra privukao je veliku pozornost na društvenim mrežama, a mnogi su se okušali u njemu, no do danas nitko nije uspio.
Zanimljivosti
Znate li zašto su kutije za pizzu kockaste, a ne okrugle?
Posude za isporuku svježe pečene pizze postoje najmanje od 19. stoljeća, kada su napuljski pekari stavljali svoje proizvode u višeslojne metalne posude poznate kao stufe i zatim ih slali uličnim prodavačima. Tada je posuda bila okrugla i izrađena od bakra.
Jednokratna ambalaža počela se razvijati u Sjedinjenim Državama nakon Drugog svjetskog rata. U to vrijeme pizza je postajala sve popularnija i nastale su prve usluge dostave pizze.
U početku su pokušavali isporučivati pizze u jednostavnim valovitim kutijama, sličnim onima koje se koriste u slastičarnama, ali su se one često savijale ili čak lomile na dva dijela. Drugi su pokušali staviti pizze na tanjure i transportirati ih u papirnatim vrećicama. Time je djelomično riješen problem. Međutim, bilo je gotovo nemoguće dostaviti više od jedne pizze u jednoj torbi.
Patent za amabalažu sličnu onoj kakvu danas koristimo prvi put se pojavio 1963. godine. No, postavlja se pitanje: zašto je kutija kockastog, a ne okruglog oblika poput pizze? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan.
Naime, radi se o ekonomičnosti i praktičnosti te, naravno, uštedi materijala. Kvadratne kutije lakše je i jeftinije proizvoditi jer se sastavljaju od jednog lista kartona. Lako ih je izraditi i lako se mogu složiti te pohraniti. Ipak, neko vrijeme kompanije su pokušavale prilagoditi dizajn samoj pizzi, prenosi 24 sata.
Tijekom godina, kompanije su pokušale promijeniti industriju dostave pizze s protutipovima okruglih kutija za pizzu. Godine 2004. inovator po imenu John Harvey) osmislio je okruglu kutiju za pizzu nazvanu Presseal, za koju je smatrao da bolje zadržava svježinu od običnih kutija i sprječava da sve skupa klizi. No, izum se pokazao problematičnim upravo radi načina proizvodnje.