Panorama Putovanja

Hercegovačkim putevima – Mostar i okolica (1.dio)

Foto: kroativ.at

Zapisi o Mostaru postoje stoljećima, ali gotovo najljepši opis Mostara dao je Ivo Andrić. Za početi priču o Mostaru, možda se i najbolje poslužiti njegovim riječima, jer grad na Neretvi i ljude, ponekad je, ruku na srce – teško opisati.

“Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego svjetlost. To znam iz iskustva. Svjetlost me je dočekala pri dolasku u Mostar, pratila za vrijeme mog boravka od jutra do večeri, a dočnije, po odlasku, ostajala u meni kao glavna karakteristika moga sjećanja na Mostar. Uvijek mi se činilo da je to što sija nad ovim od prirode povlaštenim gradom, i što prožima sve u njemu, neka naročita svjetlost, izuzetna po jačini i kakvoći. Uvijek sam mislio da s njom mora da ulaze u čovjeka ljubav za život, hrabrost i vedrina, smisao za mjeru i stvaralački rad. Nikad se dovoljno nisam mogao nagledati te svjetlosti, iako sam je sretao svuda. Nje ima u osmijehu ovih ljudi i jasnim samoglasnicima njihovog govora, na licima mladića i djevojaka u predvečernjoj šetnji. Ona se prelama kao zlatan, nemiran odbljesak u čaši mostarske žilavke, živi kao sabijena snaga i slast u ovim breskvama i trešnjama. Ona se krije u sjenovitoj, hladnoj vodi Radobolje. Po njoj je Neretva naša najsvjetlija rijeka, po njoj i sam goli krš okolnih brda ima neku stihijsku veličinu. Po toj svjetlosti se najbolje sjećam Mostara.”, Ivo Andrić o Mostaru.

Svibnji su u Mostaru topli, topliji nego što bi čovjek očekivao. Vedri, svijetli, baš kao što Andrić pripovijeda. I ljudi su odmah vedriji, a u zraku se osjeti i dolazak ljeta. Nekih boljih, mostarskih dana – rekli bi. Dani su dugi, sunce je jače, a osmijesi sve veći. Proljeće i ljeto su mostarski stil života, ono što Mostarci vole i u čemu Mostarci uživaju. I ovaj svibanj je započeo suncem. Ni Mostar nije ostao imun na pandemiju, ali optimizma ne manjka.

Kamen i nesretna vremena navikli su Mostarce i Hercegovce i na puno gore. O pandemiji se puno priča, tek se u kuloarima spomenu imena mrtvih. Tek toliko da im se oda počast. Uspomene. One ostaju. Vremena nema, a živjeti se mora, hercegovački kamen ne prašta puno. Od pamtivijeka su tu ljudi naučili da se samo radom može naprijed.

U neka bolja, mirnodopska vremena, Mostar bi u svibnju bio pun turista. Iz svih dijelova svijeta. Sada, tek nešto Talijana, Poljaka i Arapa. Tišina na kakvu nismo navikli. No, preživio je Mostar i teža vremena. Preživjet će i pandemiju. Preživjet će je i građani grada, ionako navikli na puno teže nedaće.

Mostarski Stari most, Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin. Srušen je tijekom Rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine, a obnovljen nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. srpnja 2004. godine. (foto: kroativ.at)
Stari grad – povijesna četvrt grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadržaja iz bogate povijesti grada. Osim Starog mosta, u starom dijelu Mostara se nalaze i druge važne znamenitosti, poput Krive ćuprije, kula oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujundžiluk, hotela Ruže i mnogih drugih. (foto: kamerman1960 – pixabay.com)
Mostar, a i Hercegovina poznati su po brojnim rijekama. Posljednjih godina raste broj lijepo uređenih kupališta kojih je sve više i na Neretvi i okolnim rijekama, ali i diljem Hercegovine. Popularne Kravice (o kojima ću pisati u nastavku) privlače veliki broj domaćih i stranih gostiju. Oko Kravica, te oko grada Ljubuškog raste broj kupališta koja su idealan odmor za vruće (pro)ljetne dane. (foto: kroativ.at)
Počitelj i počiteljski Stari grad također privlače veliki broj gostiju. Povijesni gradić Počitelj, izgrađen ispod tvrđave, ima orijentalni izgled i kao takav je potpuno u funkciji turizma i kulturnih događaja. Ovo jedinstveno naselje uvršteno je na UNESCO-vu listu. Pretpostavlja se da ga je dao izgraditi bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. Ovaj srednjovjekovni gradić imao je mediteranski izgled, ali je nakon turskog osvajanja orijentalno preoblikovan. Mješavina ova dva graditeljska stila daje Počitelju posebnu dimenziju. (foto: kroativ.at)
Žlijeb, Čvrsnica – Vidikovac I Hercegovina – nisu samo kamen i rijeke, nego i predivna brdsko-planinska priroda koja je raj za sve ljubitelje različitih vrsta sportova. U Hercegovini je posljednjih godina sve popularnije planiranje, a raste i broj planinarskih staza i mjesta poput ovog na slici. Idealna kombinacija sporta i odmora i u vruće ljetne dane. (foto: kroativ.at)

… nastavak donosi priču o Međugorju, Brotnju, vinima i nekim drugim lijepim stvarima.




Povezane vijesti:

Poskoka pod haubom dovezao iz Bosne u Njemačku

Pero Bačić

‘Home office’: Ljudi vole rad od kuće, ali mnogima nedostaje ‘čavrljanje’ s kolegama

Robert Pandža

U 2020. godini zabilježeno veliko nazadovanje temeljnih sloboda

Robert Pandža