Hrvatska
Gužve na hrvatskim prometnicama, pali rekordi u trajektnim lukama
Pojačan promet tijekom dana očekuje se na autocestama i cestama u smjeru mora i prema unutrašnjosti, u trajektnim lukama i pristaništima te na pojedinim graničnim prijelazima, poručuju iz Hrvatskog autokluba (HAK) upozoravajući na moguće povremene zastoje.
Lucija Judnić za HTV izvijestila je kako je promet pojačan u smjeru mora, ali više u smjeru unutrašnjosti. Veća kolona od osam kilometara stvorila se između čvora Gospić i Perušić, a trenutno pred naplatnom postajom u smjeru Zagreba, kolona na Lučkom duga je dva kilometra.
- Prošle godine put je trajao mnogo dulje. Mislim da smo sada čekali petnaestak minuta, rekao je turist.
- Dobro je bilo, moglo se proći, nismo dugo čekali, tridesetak minuta za ulazak na autocestu, istaknula je turistica.
Zastoji su mogući na pojedinim dionicama autocesta, posebice u zonama odmorišta, tunela i naplata.
Na A1 Zagreb-Ploče-Karamatići pojačan je promet u oba smjera. Povremeno se vozi u koloni u pokretu s kratkotrajnim zastojima između naplate LUČKO i čvora BOSILJEVO II u smjeru juga te između čvora Benkovac i tunela Čelinka u smjeru Zagreba. Između čvorova Gospić i Perušić u smjeru Zagreba vozi se u koloni dugoj oko 8 km.
Na naplati Lučko u smjeru Zagreba kolona je oko 2 km, na Demerju oko 1 km.
Na A2 Zagreb- Macelj na naplati Trakošćan kolona u smjeru Slovenije duga je oko 1,5 km. Vozila se povremeno zaustavljaju ispred tunela Frukov Krč.
Na A3 Bregana-Lipovac, na zagrebačkoj obilaznici povećana je gustoća prometa na prilazu naplatnoj postaji Lučko u smjeru mora. Prometna nesreća dogodila se na 30.+700 km između čvorova KOSNICA i JAKUŠEVEC u smjeru Bregane. Vozi se otežano u koloni dugoj oko 5 km.
Na A6 Rijeka-Zagreb dogodila se prometna nesreća između čvorova RAVNA GORA i VRBOVSKO u smjeru Zagreba. Vozi se po dva prometna traka uz ograničenje brzine 80 km/h.
Na A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva, kolona između čvorova HRELJIN i ŠMRIKA u smjeru Krčkog mosta duga je oko 1 km. Kolona između odmorišta BRGUD i naplatne postaje RUPA u smjeru GP Rupa duga je oko 1 km, izvještava HRT.
U tunelu KATARINA u smjeru GP Rupa pokvarilo se vozilo te se vozi jednim prometnim trakom u koloni dugoj oko 2 km.
Na Krčkom mostu (DC102) povećana je gustoća prometa u oba smjera. Kolona u smjeru otoka duga je oko 4 km, a u smjeru kopna do Njivica.
Na Istarskom ipsilonu zbog pojačanog prometa i povremenog zastoja vozila u Sloveniji kolona je duga oko 2 km. Kolona na naplati Lupoglav u smjeru Rijeke duga je oko 2 km. Pred tunelom Učka u smjeru Rijeke kolona je duga oko 2 km.
Na Jadranskoj magistrali pojačan je promet na prilazima turističkim središtima.
Jadrolinija obara rekorde
Od jutros pojačan je promet i u trajektnim lukama. Čak 87 tisuća putnika i 18 tisuća vozila proći će ovog vikenda kroz splitsku trajektnu luku.
- Vrlo smo zadovoljni brojkama. Na razini Jadrolinije od početka godine do polovice kolovoza prevezli smo preko 7 milijuna putnika i preko 2 milijuna vozila, 4 posto više u odnosu na prošlu godinu. Prešli smo 2019. godinu, rekla je Jelena Ivulić, koordinatorica splitske Jadrolinije.
Marco Polo stigao je s preko 700 putnika. Večeras u 21 sat vraća se preko tisuća putnika.
– Sada će biti period s naglaskom na više odlazaka s otoka prema kopnu. Raste pritisak u Supetru, ide izvanredna linija prema Supetru. Očekujemo da će biti potrebna još koja, uz 14 redovnih dnevnih linija koje imamo. Očekujemo pritisak cijeli vikend, rekla je Ivulić.
– Maksimalno se trudimo. Naši pomorci od jutra do mraka ulažu nadljudske napore. Zajedno s Lučkom upravom, koncesionarom za slaganje vozila, policijom, trudimo se da ukracaj i iskrcaj prođe što brže i bezbolnije, da putnici stignu na svoje destinacije, poručila je koordinatorica splitske Jadrolinije.
Odlične brojke i u splitskoj zračnoj luci.
- 210 zrakoplova u ovih dva dana i oko 50.000 putnika. U odnosu na prethodne vikende, ovo je sada ipak jedan malo manji broj, ali i dalje je visoki intenzitet. Brojke su odlične. Očekujemo da ćemo u kolovozu isto preći brojku iz 2019., a tu godinu smatramo referentno najboljom u povijesti zračnog luka, rekao je za Hrvatski radio Mate Melvan, splitska zračna luka.
Hrvatska
Hrvati drugačije gledaju na budućnost od ostatka Europske unije
U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.
Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.
S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.
Čega se ljudi boje?
Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.
No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.
Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.
Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.
Veće jedinstvo
S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).
Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.
U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.
Ekonomija kao prioritet
Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.
U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.
A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.
Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.
Članstvo u EU-u
Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.
Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.
Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.
Hrvatska
Organizira se doček, pjevat će Thompson
Vlada će u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom na Trgu bana Jelačića u 18 sati organizirati doček brončanih rukometaša te su pozvali sve građane da se pridruže, potvrdio je ministar Tonči Glavina. “Grad Zagreb je rekao ne dočeku, ne rukometašima, ne sportu, vlada kaže da”, rekao je Glavina.
Na pitanje hoće li nastupiti Thompson, rekao je da će se ispuniti sve želje rukometaša. Thompsonov menadžer je potvrdio da će nastupiti.
Hrvatska
Nema dočeka za Hrvatsku u Zagrebu: Vlast ne želi Thompsona
Organiziranog dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu ipak neće biti, potvrdio je Hrvatski rukometni savez nakon neuspjelih dogovora s Gradom Zagrebom oko programa dočeka.
Kako je priopćeno, želja igrača, stručnog stožera i Saveza bila je da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson, no budući da takav prijedlog nije prihvaćen, donesena je odluka kako se svečani doček na Trgu bana Josipa Jelačića neće održati.
“Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog stožera i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Thompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, stožera i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti”, navodi se u priopćenju Saveza.
Iz HRS-a su zahvalili svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, ali istaknuli kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti organiziran u glavnom gradu i na središnjem gradskom trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
