Austrija
Građevina na koljenima: U Beču se u 2026. očekuje pad novogradnje od 40 posto
U 2026. očekuje se pad novogradnje od 40 posto. Stručnjaci upozoravaju da je posebno teško pogođen Beč. Najveća građevinska aktivnost je u urbanim područjima i rubnim četvrtima, a najmanja u užim gradskim četvrtima.
Predstavnici stečajnih upravitelja nekretnina i imovine ponovno upozoravaju na usko grlo u slobodno financiranoj novogradnji. Dok je 2023. godine u Beču dovršeno 17.000 stanova, ove godine se očekuje pad na 15.300 dovršetaka – što je pad od deset posto. Očekuje se da će ovaj razvoj postati još drastičniji u narednim godinama; očekuje se da će 2026. biti dovršeno samo 7.900 stanova.
Ovo dolazi iz „1. Österreichischen Neubaubericht“, koji je izradio stručnjak za podatke o nekretninama Exploreal u ime Gospodarske komore na temelju postojećih podataka investitora i projekcija. Cijene stanova u Beču su stoga blago pale u odnosu na prethodnu godinu. Stan od 63 četvorna metra u Beču trenutačno stoji oko 425.000 eura. Prosječna cijena kvadrata trenutačno je 7.061 euro, pa je stabilna već godinu dana.
Komercijalni stambeni developeri – tj. tvrtke koje proizvode stambene nekretnine za komercijalnu prodaju – izgradile su 73 posto svih novih stanova u Beču između 2022. i 2024., od kojih je većina iznajmljivana u komercijalne svrhe. Samo 27 posto stanova izgrađeno je u dobrotvorne svrhe.
Trenutačno se najviše gradi u 22. kotaru (Donaustadt). Između 2022. i 2024. izgrađeno je oko 19 stanova na 1000 stanovnika. Stopa je slično visoka u 2., 3., 14., 21. i 23. kotaru. Najniža aktivnost novogradnje zabilježena je u užim gradskim četvrtima – uključujući Mariahilf, Innere Stadt i Josefstadt.
“Unutarnji razvoj, odnosno obnova i stvaranje životnog prostora u već izgrađenom gradu, zanemaren je”, rekao je Michael Pisecky, predsjednik specijalizirane skupine za nekretnine i povjerenike pri Gospodarskoj komori Beča. Potrebna je zakonska regulativa koja bi omogućila pristupačno stanovanje smanjenjem troškova izgradnje. Na primjer, morali bi se revidirati propisi o parkirnim mjestima.
Austrija
Velika tvrtka za dostavu hrane u Austriji otpušta stotine radnika
Nakon mjeseci borbe za kolektivni ugovor (KV) za biciklističke dostavljače, isti je sada postao bespredmetan. Naime, Lieferando – zajedno s Foodorom jedan od glavnih igrača na tržištu dostave hrane – otpušta stotine dostavljača.
Logistički model tvrtke prelazi na model slobodnih ugovarača, potvrdila je predstavnica tvrtke Katrin Wala. U Austriji su kao radnici zaposleno otprilike 2.000 od 5.000 dostavljača, dok ostatak radi kao slobodni radnici.
Kritike i posljedice za radnike
Prema informacijama koje prenosi “Der Standard”, otpuštanje bi moglo obuhvatiti 600 dostavljača. Osim toga, bit će pogođeno oko 65 zaposlenika na lokacijama u Beču i drugim austrijskim regijama. Iako tvrtka tvrdi da ne povlači svoj angažman u Austriji, ipak više neće zapošljavati dostavljače pod uvjetima kolektivnog ugovora, već će se osloniti na slobodne ugovarače. Navode da je to nužno zbog tržišne konkurentnosti, jer konkurenti nisu slijedili standarde koje je Lieferando postavio.
Kolektivni ugovor, koji je bio pod velikim kritikama, nudi određene privilegije poput plaćenog godišnjeg odmora, božićnog dodatka i plaće tijekom bolesti. Međutim, sada tvrtka tvrdi da je model zapošljavanja slobodnih radnika najbolji način za poslovanje u konkurentnom okruženju.
Političke reakcije i budućnost radnika
Lukas Hammer, politički predstavnik Zelenih za promet, oštro je kritizirao odluku Lieferanda, ističući da prebacivanje na model slobodnih radnika predstavlja “sramotu”. Prema njegovim riječima, radnici nisu zapravo slobodni, već su prepušteni rizicima samostalnog rada, uz ovisnost o platformama koje im ne pružaju zaštitu poput bolovanja ili osiguranja u slučaju loših radnih uvjeta.
Markus Petritsch, predsjednik sindikata vida, upozorava na povećanje broja “lažnih samozaposlenih” radnika, što bi moglo dovesti do lošijih uvjeta rada, poput nesigurnih radnih sati i smanjenih primanja, te potrebe za donošenjem novih propisa koji bi osigurali bolju zaštitu za radnike u platformskom sektoru.
Austrija
Državljanin Srbije u Austriji uz pomoć bankomat-trika oštetio banke za 340.000 eura
Državljanin Srbije privukao je “klijente” i potom im uz pomoć pametnog IT-trika izvlačio tisuće eura s banaka.
Prema izvještajima, više od sto osumnjičenih koristilo je bankomat-trik kako bi se obogatilo. Srbin iz Beča, poznat kao “Marko Polo”, navodno je bio glavni organizator ove prevare. On je klijentima nudio uslugu “dobivanja okvirnog iznosa na računu”.
Trik je funkcionirao na način da bi klijent u banci uplatio iznos od 1.000 do 4.000 eura, a zatim bi odmah taj isti iznos podigao s istog bankomata. Naime, IT sustav banaka bilježio bi povlačenje novca tek nakon 22 sata, pa je iznos bio ponovo dostupan za online prijenos, koji je zatim išao na Admiral-bet račun. Od tamo su korisnici mogli podići iznos u gotovini, nakon što su napravili jednu obaveznu okladu.
Iako je novac na kraju bio skinut s računa, banka nikada ne bi odobrila toliki iznos, jer su neki “klijenti” bili u velikim dugovima ili već u privatnom stečaju.
Sam Srbin i dalje nije pronađen, a protiv osumnjičenih vodi se istraga zbog zloupotrebe podataka i pranja novca.
Austrija
Pozor, vozači: Novi radari u Austriji snimaju osim brzine i korištenje mobitela te nekorištenje sigurnosnog pojasa
Najnoviji radarski uređaji u Beču revolucioniraju nadzor brzine jer pružaju visoko kvalitetne slike koje omogućuju jasno prepoznavanje vozača, osim broja registarske pločice. Ovi uređaji nude nove mogućnosti za povećanje sigurnosti u prometu.
Napredni radari trenutno u upotrebi ne samo da bilježe prekoračenje brzine, već i omogućuju prepoznavanje osobe za volanom. To znači da, osim brzinskih prekršaja, uređaji mogu snimiti i druge prekršaje, poput upotrebe mobilnog telefona za volanom ili nenošenja sigurnosnog pojasa. Ova tehnologija može povećati sigurnost u prometu jer vozače i putnike upozorava na opasnosti tih ponašanja.
Snimke koje se zabilježe ne pohranjuju se trajno. Fotografije se čuvaju samo do završetka upravnog postupka, a nakon toga se brišu iz razloga zaštite privatnosti. To znači da osobni podaci neće biti pohranjeni duže nego što je potrebno.
