Ministarstvo financija dalo je na reviziju novi paket zakona za borbu protiv lažnih tvrtki. Korištenje fiktivnih tvrtki za prikrivanje novčanih tokova i izbjegavanje poreza “dovelo je do velikih izazova za financijsku upravu” posljednjih godina, reklo je ministarstvo u odgovoru na nacrt zakona. Od 2014. godine broj identificiranih fiktivnih tvrtki porastao je s 44 na više od 150 u 2023. godini.

Kako navode u Ministarstvu financija, cilj je paketa zakona ranije identificirati fiktivne tvrtke i poduzimati dodatne mjere kako bi se prevaranti mogli ranije i cjelovitije sankcionirati. Ministarstvo očekuje da će planirani Zakon protiv prijevara Dio I i Dio II generirati dodatne porezne prihode od 60 milijuna eura godišnje.

Zakon o borbi protiv prijevara iz 2024., dio I, mijenja Zakon o financijskim zločinima, Savezni zakon o osnivanju Ureda za borbu protiv prijevara, Zakon o općem socijalnom osiguranju i Zakon o zajedničkim standardima izvješćivanja. Razdoblje pregleda završava 21. svibnja.

“Lažne tvrtke, organizirani rad na crno i pranje novca prijete velikim dijelovima legalne ekonomije”, komentirao je ministar financija Magnus Brunner u priopćenju za javnost o nacrtu zakona. “Borba protiv lažnih tvrtki i nezakonitih poslovnih praksi u središtu je naših napora da učinkovito suzbijemo društvene prijevare”, rekao je ministar rada i gospodarstva Martin Kocher (ÖVP).

Lažne tvrtke često izdaju fiktivne fakture koje plaćaju takozvane prolazne tvrtke. Čim novac sjedne na račun, on se briše i zatim kao crni novac predaje tvrtki koja zapravo izvodi posao. Osim toga, koriste se fiktivni računi za netočno naplaćene pretporeze. Na temelju izvješća Savezne kriminalističke policije o sumnji u pranje novca, Ured za borbu protiv prijevara pretpostavlja neobjašnjivi odljev gotovine u iznosu do 800 milijuna eura godišnje preko fiktivnih tvrtki.

Ta sredstva bi se koristila za isplatu neprijavljenih ili djelomično neprijavljenih plaća, a također bi se namjerno smanjivala dobit i omogućilo izvlačenje i prebacivanje dobiti. Prema procjenama nadležnih, time nastaje šteta od nekoliko stotina milijuna eura zbog neplaćanja poreza i doprinosa.

U sklopu I. dijela Zakona o suzbijanju prijevara planiraju se brojne mjere za borbu protiv fiktivnih tvrtki: Između ostalog, predviđena je kazna do 100.000 eura za izradu i korištenje fiktivnih i pokrića faktura. Ubuduće bi fiktivne tvrtke i sumnjivi slučajevi fiktivnih tvrtki, kao i druge radnje prijevare također trebale biti uključene u bazu društvenih prijevara, a služba za tržište rada također bi trebala imati pristup bazi društvenih prijevara u budućnosti. Nadalje, planirana je opsežnija odgovornost klijenta za potraživanja naknada zaposlenika u slučaju namjernog ili krajnjeg nemara uključivanja fiktivnih tvrtki.

Turist u Beču morao je biti spašen s velikih visina u petak poslijepodne. Iznenada se srušio na putu do vrha južnog tornja katedrale svetog Stjepana. Prisutni su alarmirali hitnu pomoć.

Uspjeli su muškarcu pružiti hitnu medicinsku pomoć u južnom tornju. Vienna Rescue Rope Technology Group i vatrogasna služba za spašavanje na visinama tada su zajedno radili kako bi pomogli 76-godišnjaku u nevolji.

Turist je htio posjetiti prostoriju tornja, ali je imao zdravstvenih problema na visini od 70 metara na južnom tornju. Vatrogasna postrojba postavila je sidrište za čovjeka da se spusti užetom u katedralu. Pacijent je predan hitnoj pomoći na terenu i prebačen u bolnicu.

Vatrogasna postrojba bila je na licu mjesta s 22 hitne službe, a spasilačka ekipa bila je sa skupinom za tehnologiju užadi. Dodatne informacije, poput uzroka urušavanja, u početku nisu bile dostupne.

Planirani međugradski autobusni kolodvor u Beču dospio je na naslovnice u jesen kada je investitor otkazao suradnju. Sada ga Wien Holding želi sam izgraditi.

Novi terminal je trebao biti izgrađen u Handelskai (Beč-Leopoldstadt). Investitorska grupa DBR trebala je financirati i realizirati projekt. U jesen 2023. grupa je razriješena odgovornosti i raskinut je ugovor.

Sada grad preuzima projekt u svoje ruke. Kako je za “Presse” objasnio gradski vijećnik za financije Peter Hanke (SPÖ), trenutno su u procesu dovršavanja koraka planiranja. To uključuje ishođenje građevinskih i drugih dozvola. Zatim žele započeti s radom “što je brže moguće” i “brzo” provesti projekt.

U budućnosti će projekt provoditi Wiener Lageentwicklung GmbH, podružnica u stopostotnom vlasništvu Wien Holdinga. Odbor za financije već je odlučio o projektu, a čak je i ÖVP glasao za njega. Trenutno nedostaje samo odluka Gradskog vijeća Beča, no to je više formalnost.

Međugradski autobusni kolodvor realzirat će se u znatno smanjenoj verziji u odnosu na prvotne planove. Osim izgradnje terminala, prvotni planovi investitora također su uključivali trgovački centar i hotelski toranj za revitalizaciju lokalne četvrti. Oni se više ne spominju u novim planovima, fokus je samo na autobusnom kolodvoru, prenosi Presse.

Svi rizici izgradnje sada su na teretu grada i poreznih obveznika. Hanke pokušava umiriti: “Da, Wien Holding mora sam financirati projekt. Međutim, međunarodni autobusni kolodvor nije pretjerano velik da zahtijeva poseban pristup.” Novi autobusni kolodvor trebao bi krenuti s radom tek 2025. godine, godinu dana kasnije – konkretni detalji i troškovi još nisu poznati. No, vjerojatno će biti skuplji nego što se prvotno očekivalo.