Austrija
FPÖ s dobrim izgledima da pobjedi na izborima u Austriji
Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na današnjim parlamentarnim izborima, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu. Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogao dobiti najveći broj glasova, piše index.
Socijaldemokrati s dvadesetak posto podrške
U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019., kada ih je biralo 37 posto birača.
Socijaldemokratima (SPÖ) podrška iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova. Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao bi poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier.
Migracije u prvom planu
“Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Tko zaustavi seobu naroda, taj će zaustaviti i uvoz islamizma”. Ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.
Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za “tvrđavu Austriju” i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana. “U Austriji živi previše stranaca” glavna je predizborna poruka desničara. Herbert Kickl se rado vidi u ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam “narodnog kancelara”, iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler.
Zaboravljena Ibiza?
FPÖ-u ovo ne bi bio prvi put da sudjeluje u radu vlade. No od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom Jörga Heidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner. Posljednje sudjelovanje u vladi propalo je 2019., kada su slobodnjaci na čelu s tadašnjim predsjednikom Heinzom Christianom Stracheom, u jeku tzv. Ibiza afere, izletjeli iz vlade.
Tadašnji kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) raskinuo je koaliciju sa slobodnjacima nakon što je u javnost procurio video u kojem u opuštenoj atmosferi vikendice na Ibizi Strache navodnim ruskim biznismenima obećava prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za financijsku pomoć FPÖ-u.
Oporavak FPÖ-a
No kako se FPÖ uspio oporaviti od posljednjih izbora, na kojima je za stranku glasalo svega 16 posto birača, i to usprkos nezapamćenom skandalu u jeku kojeg je kompletno vodstvo dalo ostavku?
Analitičari ponovni uspon slobodnjaka pripisuju protivljenju mjerama ograničenja tijekom koronakrize, negiranju klimatskih promjena i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini. No prije svega, FPÖ je pod vodstvom ekstremnog Herberta Kickla uspio pitanje migracija vratiti u prvi plan.
U tome mu je “pomogla” serija napada i pokušaja napada koje su u Austriji počinili stranci s islamističkom pozadinom, što je zemlju prodrmalo iz temelja. “Kicklu je pošlo za rukom proširiti teme migracije i okrivljavanja stranaca i doći do šireg sloja frustriranih birača”, kaže politolog Thomas Hofer u razgovoru za agenciju AFP.
Mala vjerojatnost da će Kickl postati kancelar
Ako se obistine prognoze i FPÖ osvoji najveći broj glasova, vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno je niska. Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni Kickl nema partnera za ostvarenje želje da postane “narodni kancelar”.
Ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar. Posljednjih tjedana se dodatno zaoštrila retorika između pučana i slobodnjaka. FPÖ redovito optužuje aktualnog kancelara i predsjednika pučana Karla Nehammera za propuste u gospodarskoj politici i gubitku kontrole kada je neregulirana migracija u pitanju.
ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno “nema kapaciteta” da bude budući kancelar Austrije. Pučani su posljednjih dana predizbornu taktiku usredotočili na neodlučne birače koje nagovaraju da svoj glas daju ÖVP-u kako bi slobodnjaci pali na drugo mjesto, čime bi Kickl odustao od svojih pretenzija na kancelarsku poziciju.
Moguće je i da austrijski predsjednik Alexander van der Bellen slobodnjake ne ovlasti za sastavljanje vlade, nego da to prepusti drugoplasiranim pučanima, na što po Ustavu ima pravo.
Moguća koalicija pučana i slobodnjaka, ali bez Kickla
U slučaju da pučani ipak prestignu FPÖ, čelnici ÖVP-a mogu zamisliti koaliciju sa slobodnjacima, ali pod uvjetom da Kickl ne uđe u vladu.
Ostale opcije koje pučanima stoje na raspolaganju su koalicija sa socijaldemokratima i liberalima iz stranke Neos, ali se ovakva konstelacija nastoji izbjeći zbog neslaganja s eventualnim partnerima na polju gospodarske politike.
Nehammer je posljednjih tjedana, kako bi privolio birače koji naginju slobodnjacima, pooštrio svoje ciljeve na polju migrantske politike. Ujedno ukazuje i na uspjehe austrijskog gospodarstva i porezne olakšice za građane koje je vlada izglasala u posljednje vrijeme.
Austrija
Bh. državljanin radio u Austriji, prijavio djecu kod sebe, a oni živjeli u BIH
1,7 milijuna eura: Tolika je šteta u štajerskim slučajevima koje je SOLBE obrađivala prošle godine. Od 447 osumnjičenika, 158 su bili Austrijanci.
Prije samo nekoliko dana bila je dostupna štajerska bilanca prijevara sa socijalnim naknadama u 2022., a sada i nacionalna. Ovdje su brojke veće za Štajersku – mnoga socijalna davanja (kao što su naknade za nezaposlene) nisu stvar države, nego savezne vlade.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je brojke u odgovoru na upit FPÖ-u. Konkretno, “Radna skupina za prijevare u socijalnoj skrbi” bavila se prošle godine 421 sumnjivim slučajem u Štajerskoj s ukupnim gubitkom od 1,7 milijuna eura. Time je pogođeno 447 osumnjičenika. Najzastupljeniji narodi u prijevarama: 158 Austrijanaca, 68 Bh. državljana, 40 Hrvata, 25 Rumunja i 22 Sirijca.
Bh. državljanin koji radi i živi u zapadnoj Štajerskoj prijavio je svoje troje djece kod sebe – a oni su u stvarnosti živjeli s njegovom ženom u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo financija je dakle pogrešno doznačilo 20.827,20 eura obiteljskog dodatka.
“Iz odgovora na upit jasno je da većina osumnjičenih dolazi iz inozemstva”, kaže član Nacionalnog vijeća FPÖ Hannes Amesbauer. “Potrebno je više kontrolnih tijela kako bi se ovakvi slučajevi mogli bolje prevenirati. Osnivanje geodetske službe na razini Štajerske državne uprave bilo bi iznimno važno. U svakom slučaju, policija radi jako dobar posao na ovom području.”
Austrija
Obiteljski dodatak u Austriji, isplate u prosincu
Mnoge obitelji u Austriji već ovaj mjesec čekaju na isplatu obiteljskog dodatka – također zbog financijskih poteškoća u božićno vrijeme. Kada će novac stići u prosincu i kako će izgledati novi iznosi isplata nakon povećanja 2025. možete saznati ovdje.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljski doplatak. Povlastice tzv. Fonda za naknadu tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i naknade za brigu o djeci, među najvažnijim su uslugama potpore obitelji.
Plaćanje se vrši mjesečno od 6. u mjesecu. Međutim, datumi mogu varirati zbog vikenda ili državnih praznika.
Datumi isplate u prosincu 2024
Obiteljski doplatak (prosinac 2024.) 6. prosinca 2024. (petak)
Od 1. siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji bit će povećani za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Zbog toga se, između ostalog, povećavaju iznosi plaćanja po djetetu, kao i iznosi za maturu i odbitke za brata i sestru.
Za obitelji to konkretno znači povećanje s dosadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, povećat će se i porezna olakšica za djecu koja se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom na 70,90 eura. To rezultira do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To je 142,80 eura više obiteljskog dodatka svake godine.
Austrija
U Austriji prijete visoke kazne ako prodajete božićne kolačiće, postoje pravila
Ponuda i prodaja domaćih kolačića na društvenim mrežama može rezultirati visokim kaznama. Dio su božićne sezone isto koliko i štandovi s punčem, adventski sajmovi i atmosferske dekoracije: domaći kolačići omiljena su tradicija koja je dio Adventa.
Baš u vrijeme početka božićne sezone, sve je više objava na društvenim mrežama u kojima ljubitelji pripreme slastica nude svoje božićne “slatke specijalitete” na prodaju. Dok neki ljudi žele dodatno zaraditi, drugi su sretni što imaju vremena za pripremu i da dočekaju Božić sa svojim slasticama.
Ali savjetuje se oprez! Jer nije dopuštena svaka prodaja popularnih sitnih peciva, kako objašnjava Gospodarska komora Donje Austrije (WKNÖ) u odgovoru na zahtjev “Heute”. Prema WKNÖ-u, pečenje božićnih kolačića jedna je od naših dragih adventskih tradicija koju nitko ne želi dirati. “Povremena prodaja ovih kolačića je i trebala bi biti moguća, kako je regulirano zakonom, putem takozvane ‘domaće sporedne linije’.”
Sukladno tome, dopuštena je prodaja božićnih kolačića u uobičajenim količinama za kućanstvo i bez kupnje posebne opreme.
„Međutim, sada je ovdje došlo do silnog rasta koji u mnogim slučajevima daleko premašuje ovu domaću djelatnost“, kaže Thomas Hagmann, državni ceh majstor prehrambene industrije Donje Austrije.
Društvene mreže i oprez
Na primjer, nuđenje kolačića putem društvenih medija kao što je Facebook može se promatrati kao web trgovina – “a onda to postaje kritično prema trgovačkom pravu”, upozorava Peter Kubanek, glavni odvjetnik u WKNÖ.
U Gospodarskoj komori također ističu: “Čim stavim hranu u promet, snosim punu odgovornost ako nastupe štetne posljedice po zdravlje, primjerice zbog salmonele ili kontaminacije”.
“Jedan mali kolačić može imati velike posljedice.”, ističe se. Svatko tko nudi na prodaju božićne kolačiće mora posebno paziti na higijenu pečenja. Ako netko pretrpi štetu zbog jedenja prodanih božićnih peciva, odgovara uvijek, bez iznimke. “Mali kolačić može imati velike posljedice”, kaže Hagmann.
Svatko tko nudi svoje kolačiće na raznim božićnim sajmovima vjerojatno se više neće smatrati “domaćom sporednom stvari” već će trebati odgovarajuću komercijalnu dozvolu.
Prijete visoke kazne
U tom slučaju kršenje trgovinskih propisa može rezultirati kaznama do 3600 eura.
Kod prodaje domaćih kolačića također se moraju poštivati propisi o socijalnom osiguranju i porezu. Zaposleni smiju zaraditi samo oko 60 eura mjesečno – 730 eura godišnje – neoporezivo. Ako su prihodi veći, porezna će poduzeti mjere.
“Ako jednostavno zarađujete od pečenja bez odgovarajućeg ovlaštenja i rušite trgovački zakon, onda to nije beznačajan prekršaj.”, ističe se.
