Austrija
FPÖ-ov zastupnik navodno pomagao u bijegu direktora Wirecarda
Glavni operativni direktor njemačkog burzovnog giganta Wirecard Jan Maršalek optužen je na ljeto prošle godine da je krivotvorio račune i brojke u vrijednosti od 1,9 milijardi eura. Maršalek je trebao pobjeći iz Europske unije radi potjernice, a u tome mu je pomogao tadašnji zastupnik u Nacionalnom vijeću Thomas Schellenbacher (FPÖ).
Schellenbacher je u suradnji s dvojicom pilota organizirao let Maršaleka iz Bad Vöslaua u glavni grad Bjelorusije Minsk. Glavni organizator Maršalekovog bijega je bivši visoki obavještajac i nekadašnji šef odjela Državnog ureda za borbu protiv terorizma (BVT) M.W., koji se bavio „prikupljanjem informacija i istragama“.
M.W je skeptičnog Schellenbachera smirio s riječima da je „sve sigurno“, iako je to Državno tužiteljstvo drugačije protumačilo. Iako istraga protiv nije bila otvorena protiv Maršaleka, i laicima je bilo jasno kako će istražitelji morati provjeriti i tragove glavnog operativnog direktora Wirecarda.
Maršalek je posjedovao čak osam putovnica, a postoje informacije da je dobivao podatke iz ureda BVT-a koje je proslijedio tadašnjem generalnom direktor Austrijsko-ruskog društva (ORFG) i tadašnjem političaru FPÖ-a Johannu Gudenusu. Gudenus i Maršalek su godinama sudjelovali sa ORFG-om.
Schellenbacher je, piše dnevni list „Standard“, zajedno s drugim pomagačima organizirao velike svote novca Slobodarskoj stranici ili barem pojedinim članovima ove stranke, a imao je i odlične odnose s jednim ukrajinskim oligarhom s kojim je obnovio jedan hotel na Semmeringu. Oligarh je ponudio Slobodarskoj stranci čak deset milijuna eura ako Schellenbacher bude na listi za Nacionalno vijeće.
Nakon izbora za Nacionalno vijeće 2013. godine, pojedini članovi stranke su odustali od mandata, nakon čega je Schellenbacher postao zastupnik u NV-u. Bivši zaštitar Heinz-Christian Strachea je u izjavama za Ibiza skandal i aferu oko Stracheovih računa ispričao kako su Ukrajinci donijeli Stracheu sportske torbe pune novca, što Strache demantira.
Kaznene prijave podignute u ovom slučaju se tiču samo Slobodarske stranke i okruženja stranke, a pretpostavka nevinosti se odnosi na sve imenovane. Wirecard je, međutim, imao dobre odnose i s drugim strankama. Šef tvrtke Markus Braun je, kao i Maršalek, inače iz Beča, i on je jednom prilikom donirao NEOS-u 125.00 eura, nakon čega je postao simpatizer kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP) kojem je za izbornu kampanju 2017. godine donirao 70.000 eura, a sjedio je i u ‘think tanku’ Ureda kancelara.
Kako saznaje njemački ARD, Maršalek je zajedno sa jednim partnerom Wirecarda predstavio kancelaru jednu „aplikaciju za izbjeglice“ i slične IT usluge, koji su predstavljene i pokrajinskoj Vladi u Bavarskoj. U ovom kontekstu se spominje i bivši vicekancelar Michael Spindelegger (ÖVP), koji je u funkciji generalnog direktora Instituta za migrantska pitanja zajedno sa lobistom Udo Schulze-Brockhausen sudjelovao u razgovorima s bavarskim Ministarstvom unutarnjih poslova. Njih dvojica su zajedno radili i u Agenciji za modernizaciju Ukrajine, koja je osnovana od strane ruskog oligarha Dimitri Firtascha.
Firtasch se nalazi u Beču i zahtjeva se njegovo izručenje SAD-u, a bivši kancelar Spindelegger je ARD-u izjavio kako Wirecard nije bio u razgovorima s Ministarstvom unutarnjih poslova i ICMPD-om te da Wirecard „nema nikakve veze“ u ovoj priči.
„Standard“ piše kako postoje fotografije Marsaleka zajedno sa predsjednikom NV-a Wolfgangom Sobotkom (ÖVP) s jedne radne večere organizirane u austrijskoj ambasadi. Sobotka je u istrazi izjavio kako se „ni u najboljoj namjeri ne može sjetiti“ sastanka.
- Misteriozna zaraza nakon festivala u Suttgartu, najmanje 700 ljudi zaraženo
- Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
- Tučnjava nekoliko osoba: Bečanin (44) došao s mačetom i sjekirom
- Potraga za Arianom (6) i dalje traje, spasitelji mijenjaju strategiju
- ‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
