Na Zemaljskom sudu u Linzu u utorak je razmotren slučaj socijalne prijevare velikih razmjera. Dvojica muškaraca i jedna žena bili su optuženi da su u više od 4000 slučajeva nepravilno prijavljivali građevinske radnike te time socijalnom osiguranju prouzročili štetu veću od 3,8 milijuna eura. Sud je dvojicu muškaraca proglasio krivima, dok je žena oslobođena optužbi.

Na optuženičkoj klupi našao se trojac s Kosova – muškarci u dobi od 41 i 39 godina te 37-godišnja žena. Prema optužnici, ponajprije prvookrivljeni i trećeokrivljena teretili su se da su između siječnja 2019. i prosinca 2024. godine u ukupno 4038 slučajeva nepravilno prijavljivali građevinske radnike iz istočne Europe.

Šteta od gotovo 3,8 milijuna eura

Istragom je utvrđeno da su radnike prijavljivali na različite tvrtke, a potom bi prijave ubrzo poništavali. Na taj su način izbjegavali plaćanje obveznih doprinosa za zaposlenike, čime je socijalnom osiguranju nastala šteta od ukupno 3.792.034,28 eura.

Dio šire kriminalne mreže

Istraga je započela nakon inspekcija na gradilištima u Štajerskoj, gdje su zatečeni radnici s potpuno krivotvorenim dokumentima. Daljnje provjere i policijske akcije otkrile su mrežu sustavnih prijava i odjava građevinskih radnika iz istočne Europe. Prema nalazima istražitelja, trojac iz Linza bio je samo dio šire organizirane mreže.

Višegodišnje zatvorske kazne

Presude su izrečene već prvog dana suđenja, iako su bila predviđena tri raspravna dana. Prvookrivljeni 41-godišnjak osuđen je na tri godine i tri mjeseca bezuvjetne zatvorske kazne te mora vratiti 500.000 eura nezakonito stečene dobiti. Drugookrivljeni, 39-godišnjak, osuđen je na 24 mjeseca djelomično uvjetno, od čega šest mjeseci mora odslužiti u zatvoru, uz obvezu povrata 100.000 eura nezakonite dobiti.

Obojica su također solidarno obvezni socijalnom osiguranju nadoknaditi ukupnu štetu od oko 3,8 milijuna eura. Trećeoptužena 37-godišnja žena oslobođena je optužbi, a presude su postale pravomoćne.

Od 1. ožujka 2026., svi zaposleni koji nisu samozaposleni mogu podnijeti zahtjev za radnički porezni obračun (Lohnsteuerausgleich). Rok za dostavu godišnjih obračuna plaće na poreznu upravu istekao je 28. veljače 2026., a poslodavci ili nadležni organi (PVA, Arbeitsmarktservice) odgovorni su za njihovu dostavu.

Što donosi porezni obračun ove godine

Zaposlenici i umirovljenici ove godine mogu očekivati povrate u prosjeku od oko 1.000 eura zbog povećanih odbitaka i povlastica. Glavni razlozi većeg povrata uključuju:

• Povećani obiteljski bonus, posebno za obitelji s djecom starijom od 18 godina, sada do 700 eura
• Povećani odbici za samohrane roditelje i osobe s jednim primanjima, minimalno 601 euro
• Povećani odbici za prijevoz, mirovinske odbitke i odbitke za izdržavanje

Također, novi online kalkulator poreznog obračuna i mobilna aplikacija omogućuju jednostavno podnošenje zahtjeva i brzo dobivanje povrata s porezne uprave, prosječno preko 1.000 eura.

Što učiniti ako godišnji obrazac plaće nedostaje

Ako poslodavac ili nadležni upravitelj ne dostavi obrazac plaće, prvo ih treba podsjetiti na obavezu. Ako obrazac i dalje nije dostavljen, porezna uprava mora biti pismeno obaviještena. U takvim slučajevima, Arbeiterkammer nudi primjer pisma koji se može koristiti.

Ove promjene omogućuju da svi zaposleni s malim ili srednjim primanjima ispune porezni obračun i ostvare značajan povrat, uz brzu i jednostavnu proceduru putem aplikacije.

Od 10. srpnja 2027. u Europskoj uniji stupit će na snagu nova gornja granica za gotovinske transakcije u poslovanju. Riječ je o EU Uredbi 2024/1624, koja ima cilj pojačati borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Nova pravila za poduzeća i samostalne djelatnike

Prema uredbi, poduzeća i samostalni poduzetnici više neće smjeti obavljati gotovinske uplate veće od 10.000 eura. Ova granica vrijedi i za plaćanja koja primaju i za plaćanja koja sami vrše. Pravilo se odnosi isključivo na poslovne transakcije.

Uz to, uvodi se i dodatni prag za kontrolu identiteta: za gotovinska plaćanja od 3.000 eura i više, prodavatelji moraju utvrditi i dokumentirati identitet kupca. Cilj je bolje pratiti veće tokove gotovine i spriječiti zloupotrebe.

Privatne transakcije ostaju nepromijenjene

Za privatne osobe i privatne transakcije, poput prodaje automobila ili drugih vrijednih predmeta, ne mijenja se ništa. Privatne osobe i dalje mogu koristiti gotovinu u iznosima većim od 10.000 eura, posjedovati veće sume, podizati novac ili polagati na račun. EU-ova uredba odnosi se samo na poslovni promet.

Primjena u državama članicama

Uredba je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Nizozemsku. Dok neke države već imaju vlastite granice za gotovinske uplate, druge, poput Njemačke, do sada nisu imale opću gornju granicu u poslovanju.

EU određuje maksimalnu granicu od 10.000 eura, ali pojedine države mogu uvesti stroža pravila i niže limite ako to smatraju potrebnim.

Situacija u Austriji

Trenutačno Austrija nema opću granicu za gotovinska plaćanja u poslovanju. S obzirom na izravnu primjenjivost EU-ove uredbe, od srpnja 2027. Austrija će se također pridržavati 10.000 eura kao gornje granice, dok nacionalna pooštrenja ili posebne mjere zasad nisu najavljena.

Ova promjena naglašava važnost praćenja gotovinskih transakcija u poslovnom sektoru i usklađivanja s EU-ovim propisima.