Europska komisija u prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije corona virusa procjenjuje da će pad u eurozoni, koja čini 19 zemalja, biti 7,7 posto, a sljedeće godine prognozira rast od 6,3 posto. Na razini čitave Unije, očekuje se pad od 7,4 posto, a u 2021. rast od 6,1 posto. EK navodi da će gospodarstvo u Europskoj uniji ove godine doživjeti recesiju “povijesnih razmjera”, unatoč brzom odgovoru na krizu, kako na razini Europske unije i tako i na nacionalnim razinama država članica. Najmanji pad gospodarstva ove godine očekuje se u Poljskoj, 4,3 posto, Luxemburgu 5,4 posto i Austriji 5,5 posto, a najveći u Grčkoj 9,7 posto, Italiji 9,5 posto, Španjolskoj 9,4 posto.
Europska komisija u svojoj prognozi procjenjuje da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine porasti za 7,5 posto. To je povoljnije od procjena hrvatske Vlade koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 posto.
Iako je Austrija u proteklom razdoblju dosegnula rekordnu nezaposlenost, ekonomske prognoze ipak nisu toliko crne. Manji ekonomski pad u ovoj godini imat će samo Poljska i Luxemburg, a u sljedećoj godini Austrija bi trebala imati ekonomski rast od 5 posto.
“Hrvatsko gospodarstvo ušlo je u krizu Covid-19 u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. godine. Pod pretpostavkom da će se mjere za suzbijanje (pandemije) postupno ukidati tijekom 2020. godine, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi se brzo oporaviti 2021. godine nakon snažnog smanjenja 2020. godine. Veliko oslanjanje na turizam pogoršava pad i predstavlja rizik u slučaju duljih ograničenja putovanja. Domaća potražnja trebala bi ostati glavni pokretač oporavka, budući da izgledi za globalnu trgovinu ostaju neizvjesni. Očekuje se kako će vladine mjere ublažiti utjecaj recesije na tržište rada, iako dolaze uz visoku cijenu po javne financije”, – stoji u izvješću EK o Hrvatskoj.
R.P
Foto: pixabay.com