Connect with us

Svijet

EU sprema plan za smanjenje potražnje ruskoga plina

Objavljeno

na

“Ozbiljni prekid” u opskrbi Europske unije ruskim plinom izgledan je, kazala je povjerenica za energetiku EU u ponedjeljak te pozvala zemlje da obnove svoje krizne planove za slučajeve problema u opskrbi i koriste druga goriva kad je to moguće kako bi sačuvali plin.

“Od početka ruske invazije u Ukrajinu znali smo da je moguć veliki prekid, te se sada čini izglednim”, kazala je povjerenica za energiju EU Kadri Simson nakon sastanka ministara energetike.

“Obavili smo mnogo važnoga posla kako bismo se pripremili na ovo. No sada trebamo učiniti još više”, kazala je.

Europska komisija sljedeći će mjesec predstaviti plan za države EU kojima će koordinirati njihove pripreme za buduće probleme u opskrbi plinom, budući da je Rusija već ukinula ili smanjila opskrbu 12 od 27 zemalja članica, piše HINA.

Plan EU utvrdit će mjere za smanjenje potražnje plina te ključne sektore u kojima bi smanjenje potražnje plina moglo poremetiti lance opskrbe, kazala je Simson.

Ranije u ponedjeljak kazala je da građani, koje se smatra “zaštićenim potrošačima” plina po pravilima EU, neće morati ograničiti korištenje plina.

Simson je kazala da su posljednji prekidi u opskrbi plinom iz Moskve Europi učinjeni kako bi se destabiliziralo europsko energetsko tržište, uzrokovala inflacija već ogromnih cijena energenata, te spriječilo zemlje da skladište plin uoči sezone grijanja u zimu.

Rusija poriče da su rezovi unaprijed planirani, te je za oštar pad u opskrbi putem plinovoda Sjeverni tok 1 ovaj mjesec okrivila probleme s opremom.

Zemlje EU velikim su dijelom odgovorne za svoje energetske politike, te je Simson pozvala nacionalne vlade da odmah reagiraju i smanje potrošnju plina, pa i smanjenjem upotrebe energenata, kako bi osigurale da su spremišta dovoljno puna kako bi se izdržali budući problemi u opskrbi tijekom zime.

Skladište plina svih zemalja članica EU zajedno popunjeno je gotovo 57%, prema podacima Gas Infrastructure Europe. Popunjenost varira od zemlje do zemlje, pa je tako njemačko skladište 57 posto puno, poljsko 97, a Mađarsko 39 posto.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM