Slučaj 41-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, koji već godinama živi u Kölnu unatoč obvezi napuštanja Njemačke, potaknuo je provjeru postupanja gradskih službi prema približno 500 osoba sa zapadnog Balkana.

Gradonačelnik Kölna Torsten Burmester najavio je provjeru nakon što je objavljeno da gradska uprava krajem 2024. nije prihvatila pomoć vlasti Sjeverne Rajne-Vestfalije u pribavljanju zamjenskih putnih isprava za osobe koje su dužne napustiti Njemačku.

Odbili ponuđenu pomoć

Središnja služba za strance u Coesfeldu ponudila je da za oko 500 osoba iz šest država zapadnog Balkana pribavi dokumente potrebne za povratak u njihove matične zemlje.

Prema internim dopisima koje je objavio “Kölner Stadt-Anzeiger”, služba je navela da su uvjeti za pribavljanje tih dokumenata jednostavni te da suradnja s vlastima država podrijetla godinama dobro funkcionira.

Grad Köln ponudu je navodno odbio samo sedam dana poslije, uz obrazloženje da zamjenski dokumenti nisu potrebni. Umjesto toga, gradska služba namjeravala je tim osobama, uz pomoć socijalnih pedagoga, omogućiti dugoročan ostanak i dobivanje dozvole boravka.

Na popisu su se nalazile osobe koje su zbog nedostatka osobnih dokumenata imale status privremeno toleriranog boravka. Krajem 2025. u Kölnu je živjelo 3.657 stranaca s takvim statusom, od kojih je gotovo 900 u Njemačkoj boravilo dulje od deset godina.

Obitelj prima 7.300 eura

Među osobama s popisa navodno je bio i 41-godišnji državljanin BiH koji sa suprugom i osmero djece živi u Kölnu. Njegova je obitelj, prema ranije objavljenim podacima, mjesečno primala oko 7.300 eura socijalnih davanja.

Muškarac je već 17 godina imao obvezu napustiti zemlju, ali mu je status toleriranog boravka više puta produljivan. Prema navodima njemačkih medija, ranije je više puta kazneno evidentiran, a gradska uprava nije pribavila dokumente potrebne za njegov povratak u BiH.

Grad Köln zasad nije dao konkretno objašnjenje zbog čega pomoć iz Coesfelda nije prihvaćena. Gradonačelnik Burmester, koji je dužnost preuzeo u studenome 2025., najavio je internu provjeru cijelog slučaja. Sporne odluke donesene su tijekom mandata njegove prethodnice Henriette Reker.