23.8 C
Beč
26. svibnja 2022.
Hrvati u iseljeništvu

Demograf Jurić: Ima nas još sigurno 200.000 manje nego što kaže popis

Foto: Freepik / Ilustracija

Popis stanovništva opet je pokazao pogrešnu demografsku sliku. Ponovno je ubrojano fiktivno stanovništvo, ali i radnici koji su u Hrvatsku uselili iz prijašnjih kvota za zapošljavanje stranaca. Najmanje 200.000 stanovnika je prikazano više od stvarne brojke, kaže doc. dr. sc. Tado Jurić referirajući se na prve rezultate aktualnog popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima Hrvatska službeno ima 3.888.529 milijuna stanovnika.

Loše demografske prognoze su se, nažalost, obistinile. U proteklih 10 godina Hrvatska je službeno izgubila 396.360 stanovnika (kao da su netragom nestali građani Splita i Rijeke). Povjesničar, politolog i demograf, koji radi kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, međutim, smatra kako je realan broj stanovnika RH puno lošiji od službenog, te nudi objašnjenje zašto su potvrđeni rezultati takvi kakvi jesu, piše Slobodna Dalmacija.

U 2011. u Hrvatskoj je živjelo 3.874.000 Hrvata, a u 2021. de facto, dakle bez fiktivnih stanovnika, živi oko 3.400.000. Broj Hrvata pao je za 9 posto, broj stranih državljana porastao je za 5 posto. Dok je 470.000 Hrvata manje, 200.000 stranaca je više u samo 10 zadnjih godina. No, zašto se brojke prikazuju onako kako se prikazuju?! Zato što Hrvatska od EU dobiva sredstva po glavi stanovnika pa ne postoji pravi interes pokazati stvarnu sliku. K tome, ovakva depopulacija, gubitak preko 10 posto populacije u manje od osam godina, u mirnodopskim prilikama nikada se nije dogodila nigdje na svijetu, osim u BiH, pa ne ide na ruku političkim elitama, tako da im je cilj umanjiti ju, kaže dr. Jurić.

Slabe institucije, nesigurnost i nepravda ustvari ključni razlozi iseljavanja. Ispitivanje pokazuje da je većina iseljenika u Hrvatskoj imala posao, da najčešće imaju završenu srednju školu, dok je udio visokoobrazovanih 37,8 posto. U analizi životnih vrijednosti zaključio sam da mladi ne odlaze zbog novca, odnosno da bi se brzo “obogatili” ili što brže došli do što veće plaće, što je vladajuća teza političkih elita. Potvrđuje to i činjenica da je više od polovice iseljenika imalo radno mjesto u Hrvatskoj. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja. Percepcija iseljenika je da se njihovo društvo moralno slomilo, a istraživanja pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, dodaje Jurić.

Prof. dr. sc. Tado Jurić. Foto: Facebook, privatna zbirka

Poznati demograf ne umanjuje ekonomski aspekt iseljavanja i želju radnika za većom plaćom. Međutim, ta prevladavajuća teza po njemu krije iza sebe jednu dublju filozofiju i zapravo ide u korist političkim elitama koje tvrde da one ne mogu ponuditi uvjete za veće plaće jer je Hrvatska bila u ratu i ekonomski se do danas oporavlja. Uzgred budi rečeno, identičnu su tezu koristile i komunističke elite u Jugoslaviji.

Jurić navodi kako je korupcija još porasla s iseljavanjem: “To je ono što je još problematičnije. Naime, uigrane klijentelističke veze su još čvršće odlaskom kritičara. Uvijek kažem – Kritičari odlaze, doznake dolaze. Za političare svih ovih prostora bolje ne može biti. Hrvatskim političkim elitama iseljavanje ide na ruku jer učvršćuju svoje konformističko biračko tijelo. Da se razumijemo, niti opozicija nije ništa poduzela. Svi su se dokazali. Nisu referendum o demografiji pokrenuli. Nikome demografija nije bila ključna tema u demografskom programu. Država nije ispunila glavni cilj i smisao svog postojanja – opstanak svojih građana”.


Povezane vijesti:

Državni tajnik Milas čestitao Uskrs Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Pero Bačić

Korizmeni koncert mladih, profesionalnih glazbenika okupljenih u udruzi “Die kleine Szene”: Hrvatski dom Beč, četvrtak, 31. ožujka s početkom u 19:30

Željko Batarilo

Vlada RH donijela odluku o 9,5 milijuna kuna potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan domovine, a među njima i financiranje Hrvatskih novina, glasila gradišćanskih Hrvata

Željko Batarilo