Naljepnica za parkiranje u Beču polako odlazi u povijest. Ima li vozilo dozvolu za parkiranje ubuduće će se provjeravati preko registarske pločice. Od 1. listopada lijepljenje naljepnice više neće biti potrebno. Beč pretvara postojeći sustav u takozvano “OCR prepoznavanje slike” (Optical Character Recognition). OCR je proces pretvaranja slike iz teksta u strojno čitljiv format teksta. U ovom konkretnom slučaju, registarsku pločicu vozila skeniraju šerifi parkinga pomoću pametnog telefona. Zatim se skenira s povezanom bazom podataka. Kao što je već slučaj, podaci se ne pohranjuju u pozadini.

Početak listopada tako donosi novi sustav, ubuduće nadzorna tijela za parkiranje neće skenirati naljepnice već registarske pločice. Podaci se zatim provjeravaju u povezanoj bazi podataka. Novi sustav “štedi vlasnike automobila od lijepljenja, zamjene kada se vjetrobransko staklo slomi, a također i uklanjanja naljepnice”, rekla je gradska vijećnica Ulli Sima (SPÖ).

Ništa se ne mijenja u zonama i inače. Kao i do sada, zahtjev za dozvolu za parkiranje potrebno je podnijeti u općinskom uredu. Za online prijave postoje manje naknade. Novi sustav trebao bi donijeti veću sigurnost nadzornim tijelima jer više ne moraju kročiti na cestu tijekom kontrola.

Od prošle godine cijeli je Beč – uz nekoliko iznimaka – zona parkirnih naljepnica. Kako je grad Beč objasnio, time je više prostora pretvoreno u javni prostor. U Donaustadtu je u tijeku program proširenja biciklističke staze, u Floridsdorfu se redizajnira jedna uličica, a u Liesingu se radi na konceptima korištenja.

Za prometnog znanstvenika Ulricha Letha mjere poduzete u ožujku bile su premale i prekasne. Bilo je puno slobodnog mjesta odmah nakon sveobuhvatne naljepnice za parkiranje. “Zbog činjenice da nikakva radnja nije odmah poduzeta, ovaj je učinak uvelike nestao.”

Od 1. listopada samo će 29 od 81 policijske postaje u Beču raditi 24 sata dnevno. Nema bojazni od negativnih utjecaja na stanovništvo smanjenjem broja cjelodnevnih stražarskih prostorija.

Tiskovni ured Državne policijske uprave u Beču opravdao je u četvrtak planove, koji su se krajem kolovoza doznali u izvješću “Kuriera”, između ostalog, rekavši da stanovništvo više nema istu potrebu za 81 policijskom stanicom koje su otvorene 24 sata dnevno. Broj službenih radnji jakk je mali između 19 i 7 ujutro.

Od listopada nadalje samo će 29 od 81 policijske postaje biti stalno otvoreno za stranački promet. Postoji jedna inspekcija po okrugu i dodatnih šest postaja na kritičnim točkama kao što su glavni željeznički kolodvor ili Praterstern. Uz smanjenje prekovremenog rada, službenici Ravnateljstva državne policije u Beču, koji su bili odgovorni za promet stranaka i zabrinutost građana, sada mogu biti fleksibilni i prema potrebi biti raspoređeni u izvršnoj terenskoj službi, navodi se u priopćenju.

Osim toga, područje prijave i izgubljenih stvari u nadležnosti je suca za prekršaje više od dva desetljeća, a sustav radiopatroliranja također je značajno proširen posljednjih godina. Osim toga, širenjem mogućnosti online pregleda kontinuirano otvaranje svih postojećih policijskih postaja više nije primjereno.

Bez velike pompe Vlada i socijalni partneri dogovorili su novi model skraćenog radnog vremena od 1. listopada. U biti, uredba slijedi propise prije koronavirusa.

Međutim, ÖGB i dalje cilja na stopu zamjene do 90 posto neto prihoda, što je uobičajeno bilo tijekom pandemije. Odgovarajući model sporazuma između socijalnih partnera još je u fazi dovršetka, rečeno je agenciji APA iz Saveza sindikata.

U Covid modelu skraćenog radnog vremena zaposlenicima se isplaćivalo 80 do 90 posto neto plaće. Potrebno je razlikovati naknadu troškova od zavoda za zapošljavanje (AMS), potporu poduzeća i dodatna plaćanja od strane poslodavca. Potonji su predmet dogovora između socijalnih partnera.

Prema modelu sporazuma, stopa zamjene bi i u budućnosti trebala biti oko 90 posto neto, prema ÖGB-u. Iz Gospodarske komore (WKO) kažu da bi modeli ugovora trebali biti objavljeni sljedeći tjedan.

Kao i prije pandemije, korištenje skraćenog radnog vremena trebalo bi ubuduće strogo tretirati. Od prošle godine mjera se postupno približava svojoj izvornoj svrsi, instrumentu potpore za posebne krizne slučajeve, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP).