Austrija
Čistačice traže minimalnu plaću od 1.700 eura, bolje uvjete rada i veće uvažavanje
Radnička komora (AK) i sindikat pozivaju na znatno bolje uvjete rada, minimalnu plaću od 1.700 eura neto te veću zahvalnost zaposlenicima u industriji čišćenja, a sve to povodom 15. lipnja – Međunarodnog dana čišćenja zgrada.
“Čišćenje zgrada se često gura na marginu u dvostrukom smislu: posao se odvija u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kako se ne bi ometao ostale zaposlenike,” – rekla je predsjednica Radničke komore (AK) Renate Anderl na održanoj tiskovnoj konferenciji, prenosi APA. To rad osoblja za čišćenje čini nevidljivim i dovodi do manjeg uvažavanja. Međutim, posao čišćenja zahtijeva specifična znanja i važna je i vrijedna aktivnost, koja se posebice očituje i postaje jako relevantna u doba korona krize i “vrlo je važna i vrijedna aktivnost koja je postala sistemski relevantna nakon krize s koronom”, kaže sindikalistica Monika Rosensteiner.
Rad u domaćoj industriji čišćenja reguliran je kolektivnim ugovorima, “ali i dalje ima nesigurne radne uvjete”, naglašava Karin Sardadvar s Instituta za sociologiju i empirijska društvena istraživanja bečkog Sveučilišta za ekonomiju. Radno vrijeme je posebno teško i utječe na kvalitetu života zaposlenika i “slabo je kompatibilno s obiteljskim i privatnim životom”. U industriji čišćenja pretežno su žene zaposlene na pola radnog vremena.
“Danas je u Norveškoj normalno da čistačice rade kada i većina ostalih zaposlenika radi svoj posao – tijekom radnog vremena”, rekla je Sardadvar. Za zaposlenike to povećava kvalitetu života, može se izravno komunicirati s osobljem za čišćenje, a tvrtkama za čišćenje bilo bi lakše s radnom organizacijom.
Kolektivni ugovor određuje rok od 14 dana za prethodnu obavijest o rasporedu dežurstava, ali u praksi uvijek postoje kratkoročni zadaci. Također bi se pokušalo izbjeći plaćanje dodatnog radnog vremena s dugim obračunskim razdobljima od tri mjeseca do jedne godine za honorarne zaposlenike. U prosjeku zaposlenik u industriji čišćenja zarađuje 1.400 eura neto mjesečno, uključujući bonuse za godišnji odmor i božićnicu.
Uvjete rada u industriji čišćenja karakteriziraju “niske plaće i netipična zaposlenost”, kaže Sardavar u svojoj analizi. Zastupljenost zaposlenika otežava činjenica da mnoge čistačice rade skraćeno radno vrijeme i na različitim mjestima rada.
Zaposlenici također često imaju honorarna primanja, izloženi su zdravstvenim i sigurnosnim rizicima, a izgledi za razvoj i napredovanje su ograničeni. Predstavnici zaposlenika ističu da osoblje za čišćenje češće ovisi o pravnim savjetima zbog uvjeta rada. Uglavnom se radi o pogrešnim izračunima prava na plaću u slučaju otkaza, o otkazima na bolovanju, čestim neplaćenim prekovremenim satima kao i čestim promjenama radnog vremena radi uštede bonusa pa sukladno tome često je zadovoljštinu potrebno tražiti na sudu.
Prema podacima AK-a i WU-a, u Austriji je u 2019. godini bilo 75.900 osoba zaposleno u djelatnostima čišćenja. Otprilike dvije trećine njih su bile žene, a jedna trećina muškarci. Mnogi od njih imaju iseljeničku pozadinu, a oko 40 posto zaposlenih (32 posto žena i 51 posto muškaraca) rođeno je u Austriji. Kvota s nepunim radnim vremenom relativno je visoka i iznosi 46 posto (ukupno 29 posto svih zaposlenih u Austriji radi na pola radnog vremena).
- Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
- 10 ozlijeđenih u teškoj prometnoj nesreći u Donjoj Austriji
- Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
- Prije par dana u Beču pronađen leš bez glave, sada su poznati novi detalji
- Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login