Ekonomija
Cijene energije za kućanstva u Austriji pale i u svibnju
Indeks cijena energije (EPI) pao je za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec travanj. U odnosu na isti mjesec prošle godine pad je iznosio 5,9 posto. “Trenutno promatramo da razvoj događaja u posljednjih nekoliko mjeseci na veleprodajnim tržištima sada postupno dopire do kućanstava”, rekla je Karina Knaus, stručnjakinja za energetsko tržište u Austrijskoj energetskoj agenciji.
Potrošači bi mogli iskoristiti priliku i ponovno na tržištu aktivno tražiti jeftinije tarife za energiju, nastavio je Knaus. Međutim, cijene su i dalje pretjerane u usporedbi s razinama prije krize. U rujnu 2021. PPI je porastao za 37,3 posto, kako je objavila agencija za energiju u petak.
Nešto osjetnije na mjesečnoj su razini pale cijene dizela (minus 4,3 posto) i lož ulja (minus 3,1 posto). Cijene premium benzina također su pale za 1,1 posto. Spremnik dizela od 50 litara koštao je u svibnju 2024. oko 3,5 eura manje nego u travnju 2024., a spremnik vrhunskog benzina oko 1,30 eura manje. Taj bi se trend trebao nastaviti i u lipnju. “Trenutni tržišni podaci ne sugeriraju rekordne cijene od preko 2 eura po litri kao u ljeto 2022.”, kaže Knaus.
Međutim, u međugodišnjoj usporedbi cijene sva tri energenta od svibnja 2023. porasle su za 7,4 posto, lož ulja za 8,5 posto, a super za 5,5 posto.
Drvni peleti na mjesečnoj su razini jeftiniji za 1,5 posto, a na godišnjoj za 13,4 posto. Isto tako, u svibnju ove godine cijene ogrjevnog drveta pale su za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec te za 17,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Cijene plina za kućanstva u odnosu na travanj pale su za 0,8 posto, a na godišnjoj razini za 17,1 posto. Prirodni plin također je pojeftinio za 17,3 posto na godišnjoj razini, a cijene su ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini. Cijene električne energije pale su za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali su porasle za 2,3 posto u odnosu na svibanj prethodne godine.
U usporedbi s razinama prije krize (rujan 2021.), cijene svih energenata ostale su značajno visoke. Cjenovna premija najjača je kod prirodnog plina (142,7 posto), zatim grijanja (plus 76,5 posto) i lož ulja (plus 53,0 posto). Sam PPI bio je 37,3 posto viši u svibnju nego u rujnu 2021.
Ekonomija
Proračunski minus veći od očekivanog: Spremaju se veći porezi i manje olakšice
Proračunski deficit Austrije značajno je veći nego što se ranije procjenjivalo, pa su nužne dodatne mjere štednje. Iako je s početkom travnja već pokrenut paket ušteda vrijedan 6,4 milijarde eura, taj iznos neće biti dovoljan da se pokrije sve veći manjak u državnoj blagajni. Nove mjere očekuju se već tijekom ljeta.
U tom kontekstu, ponovno se razmatra i reforma poreza na nekretnine. Trenutni način obračuna temelji se na zastarjelim podacima, a prilagodba bi mogla donijeti stotine milijuna eura dodatnih prihoda. Neka izvješća govore čak o potencijalu od 2,7 milijardi eura ako bi se primijenio model poput onog iz njemačke pokrajine Baden-Württemberg.
Osim povećanja poreza, najavljeno je i smanjenje poreznih olakšica – primjerice, od 2026. mnogi građani više neće osjetiti puni učinak ublažavanja tzv. “hladne progresije”. Također, uvodi se ograničenje dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene, a povećat će se i doprinosi za zdravstveno osiguranje kod mirovina.
Sve ove mjere utjecat će na neto primanja građana, no ni one neće biti dovoljne da se izbjegne moguće pokretanje postupka zbog prevelikog deficita na razini EU, koje se očekuje na jesen 2025. Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) već je najavio mogućnost uvođenja dodatnih ili viših poreza, ako sadašnje mjere ne budu dovoljne.
Ekonomija
Bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz pokrenuo vlastitu nekretninsku tvrtku
Sebastian Kurz, bivši kancelar i predsjednik austrijske Narodne stranke (ÖVP), proširuje svoje poslovne aktivnosti – ovoga puta na tržište nekretnina. Osnovao je novu tvrtku SK Liegenschaftsbeteiligungs GmbH, čime ulazi u još jedno poduzetničko područje.
Prema austrijskom registru poduzeća, tvrtka je osnovana 28. veljače 2025. s temeljnim kapitalom od 10.000 eura. Njezin cilj je kupovina, prodaja te upravljanje nekretninama i imovinom. Vlasnik nove firme je već postojeća SK Beteiligungs GmbH, koja je također u Kurzovu vlasništvu, a on je i direktor obje kompanije.
Nakon odlaska iz politike, Kurz je već bio poslovno aktivan – radio je za investicijsku tvrtku američkog tech-milijardera Petera Thiela i osnovao više firmi za savjetovanje i ulaganja. Jedna od značajnih poslovnih poveznica mu je i izraelski startup Dream iz područja kibernetičke sigurnosti, čija je vrijednost danas procijenjena na više od milijardu eura, a u kojem Kurz posjeduje 15 % udjela.
Pravne nevolje i dalje traju
Iako se snažno angažirao u poslovnom svijetu, Kurz još uvijek nije zatvorio pravna poglavlja iz svoje političke prošlosti. Nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci uvjetne kazne zbog lažnog svjedočenja pred parlamentarnim odborom o aferi Ibiza. Žalbeni postupak zakazan je za kraj svibnja. Uz to, i dalje je pod istragom austrijskog tužiteljstva za gospodarski kriminal i korupciju (WKStA) zbog navodne upletenosti u medijsko-političku aferu oko oglašavanja i pogodovanja. Kurz sve optužbe negira.
Ekonomija
Austrija bilježi snažan pad u izgradnji novih stanova – situacija zabrinjava stručnjake
Novogradnja stanova u Austriji i dalje opada. Prema podacima Gospodarske komore Austrije (WKÖ), ove godine se očekuje završetak tek oko 25.200 stambenih jedinica, dok ih je prije tri godine bilo gotovo 46.000.
Poseban pad bilježi se kod slobodno financiranih najamnih stanova – s prošlogodišnjih 7.600 planiranih jedinica, broj se ove godine smanjuje na oko 4.700.
Istraživanje je dio 1. austrijskog izvještaja o novogradnji 2025., koje je izradila firma Exploreal. Stručnjaci upozoravaju da se stanje možda stabilizira, ali na vrlo niskoj razini.
Zanimljivo, čak 96 % novogradnji između 2023. i 2025. godine ima neku vrstu vanjskog prostora – bilo vrt, balkon, loggiu ili terasu, prosječne veličine 11 m². Stanovi bez takvih površina sve se teže prodaju.
Po broju novogradnji po glavi stanovnika prednjači Beč, dok najnižu stopu ima Koruška.
Zašto pad?
Razlozi su višestruki – visoki kamatnjaci, ograničenja KIM-uredbom (stroži uvjeti za dobivanje stambenih kredita) i složena birokracija. Ipak, stručnjaci primjećuju napredak – Europska središnja banka je smanjila kamatne stope, a KIM-uredbu se očekuje ukinuti krajem lipnja.
Predstavnici građevinskog sektora poručuju da ne traže više novca, nego pojednostavljenje procedura i izmjene zakona, osobito kod zamjene grijanja u višestambenim zgradama, gdje je i dalje potrebna jednoglasna suglasnost svih suvlasnika.
