Prazne kuće i stanovi, opustjela sela i gradovi bez mladih ljudi postaju sve češća slika Bosne i Hercegovine. Masovno iseljavanje najvidljivije je u manjim sredinama, no njegove posljedice sve snažnije osjećaju i veći gradovi. Iako su se negativni migracijski trendovi posljednjih godina donekle usporili, odlazak stanovništva iz zemlje nije zaustavljen. Prema procjenama, Bosna i Hercegovina je u proteklom desetljeću ostala bez stanovništva veličine četiri do pet većih gradova.
Procjene govore da danas u BiH živi između 2,9 i tri milijuna ljudi, što znači da je od 2013. do 2025. zemlju napustilo između 400 i 450 tisuća stanovnika. Riječ je uglavnom o mladim i radno sposobnim ljudima, što dodatno pogoršava već ionako oslabljenu demografsku strukturu zemlje.
Posljedice su posebno vidljive na tržištu rada, gdje u brojnim sektorima nedostaje radne snage. Istodobno, bez demografskog oporavka ozbiljno su ugroženi mirovinski i zdravstveni sustav. Stručnjaci upozoravaju kako u cijelom procesu nedostaje dugoročna i jasna strategija razvoja za sljedećih pet do deset godina. Istraživanja pokazuju da je jedan od ključnih razloga iseljavanja osjećaj beznađa i uvjerenje da društvo ne napreduje te da ne nudi realne perspektive za budućnost.
Slika praznih sela dodatno oslikava razmjere problema. U brojnim povratničkim mjestima, od desetaka obnovljenih kuća, tek ih je nekoliko u kojima navečer gori svjetlo. Putovanja kroz ruralna područja zemlje često otkrivaju pusta naselja, mrak i tišinu, što stvara dojam duboke zapuštenosti i demografske praznine.
Ipak, postoje i pozitivni primjeri koji pokazuju da drugačiji trendovi nisu nemogući. Posebno se ističe Zapadna Hercegovina, gdje se posljednjih godina bilježi porast broja rođene djece te sve izraženiji povratak stanovništva iz inozemstva, ponajprije iz Njemačke, Austrije i Irske. Za razliku od mnogih drugih dijelova zemlje, ova regija bilježi stabilnije gospodarstvo, veća prosječna primanja i snažniju poduzetničku aktivnost. Upravo viši životni standard i sigurnija radna mjesta čine Zapadnu Hercegovinu privlačnom destinacijom za povratnike.
Primanja u ovom dijelu zemlje znatno su veća u odnosu na ostatak BiH, a gospodarstvo se oslanja na snažan privatni sektor, izvoz i obiteljsko poduzetništvo. Takvi uvjeti stvaraju osjećaj sigurnosti i perspektive, što se izravno odražava na demografsku sliku i odluke mladih obitelji.
Stručnjaci ističu da bi upravo manji i srednji lokalni centri trebali postati pokretači povratka stanovništva. Olakšavanje administrativnih procedura, poticanje otvaranja poslovanja i stvaranje sigurnog društvenog okruženja ključni su preduvjeti za povratak radne snage iz dijaspore.
Zanimanje za povratak ipak postoji. Istraživanja pokazuju da oko 15 posto onih koji su iselili prije nekoliko godina razmišlja o povratku, a dio ih je to već i ostvario. T
Unatoč tome, ukupni broj povratnika i dalje je znatno manji od broja onih koji odlaze. Dodatni problem predstavlja dugogodišnji negativan prirodni prirast – broj umrlih već godinama premašuje broj rođenih. Od 2009. godine BiH godišnje gubi oko šest tisuća stanovnika samo zbog prirodnog pada, što, uz iseljavanje, ubrzava proces pretvaranja zemlje u demografski sve stariju državu.
Primjer Zapadne Hercegovine, međutim, pokazuje da uz stabilno gospodarstvo, veća primanja i jasnu lokalnu viziju, negativni trendovi mogu biti ublaženi, pa čak i preokrenuti.
