Početkom godine u Beču su stupile na snagu izmjene u sustavu socijalne pomoći. Prema novim pravilima, osobe sa supsidijarnom zaštitom više ne bi trebale primati punu minimalnu socijalnu naknadu, nego iznos u visini osnovne skrbi. To za odrasle znači smanjenje s 1.229 eura na oko 440 eura mjesečno. Grad procjenjuje kako bi time proračun rasteretio za oko 200 milijuna eura.

No, kako piše „Kronen Zeitung“, službeni dashboard minimalne socijalne pomoći pokazuje kako provedba nije bila trenutačna. U prosincu je 9.581 osoba sa supsidijarnom zaštitom primala minimalnu socijalnu pomoć. U siječnju ih je i dalje bilo 4.114, a u veljači se još vodi 521 korisnik.

Prema definiciji, riječ je o osobama kojima je zahtjev za azil odbijen, ali im u matičnoj zemlji prijeti opasnost za život ili zdravlje. U Austriji imaju pravo na rad.

Iz ureda socijalnog vijećnika Petera Hackera (SPÖ) za „Krone“ su pojasnili kako je novela bečkog zakona o minimalnoj socijalnoj pomoći stupila na snagu 1. siječnja, čime je MA 40 dobila pravnu osnovu za izdavanje novih rješenja i ograničavanje isplata. Navodi se kako je bilo potrebno ponovno izdati oko 70 posto svih rješenja u redovnom postupku, a službenici su, kako tvrde, u nekoliko dana obradili rješenja za supsidijarno zaštićene kao prvu skupinu.

Dodaje se i kako su rješenja koja su se zbog promjene statusa ili drugih okolnosti mogla obraditi prije kraja godine preventivno bila ograničena do kraja prosinca. Isplata krajem prosinca za siječanj obavljena je prema tada važećim rješenjima, a povrat novca nije predviđen niti bi, prema navodima ureda, bio pravno moguć.

FPÖ kritizira gradske vlasti

Oporbena FPÖ oštro je reagirala. Predsjednik FPÖ-a u Beču i gradski vijećnik Dominik Nepp izjavio je kako gradske vlasti, predvođene Michaelom Ludwigom i Peterom Hackerom, nemaju ozbiljnu namjeru ostvariti uštede kod osoba koje nisu austrijski državljani.

„Unatoč jasnoj pravnoj situaciji, nastavak isplata supsidijarno zaštićenima i traženje opravdanja teško je nadmašiti po razini cinizma“, poručio je Nepp, ocijenivši kako bi gradska uprava u vrijeme rastućih dugova trebala dosljedno provoditi zakon i postaviti jasne prioritete.

Rasprava o provedbi izmjena tako dodatno opterećuje političku scenu u Beču, dok gradske vlasti ističu kako je riječ o administrativnoj provedbi koja zahtijeva vrijeme.