Beč je u 2024. godini isplatio ukupno 983,2 milijuna eura kroz sustav socijalne pomoći i minimalnih naknada, što predstavlja više nego dvostruko veći iznos nego prije deset godina. Time se austrijska prijestolnica uvjerljivo izdvaja kao najveći pojedinačni potrošač socijalnih naknada u zemlji.

Za usporedbu, sva ostala austrijska savezne pokrajine zajedno potrošile su 334,3 milijuna eura, što jasno pokazuje razliku u opterećenju između Beča i ostatka države.

Većina korisnika u Beču

Prema službenim podacima, u cijeloj Austriji zabilježeno je 205.781 tzv. „bedarfsgemeinschaft” odnosno kućanstava koja primaju socijalnu pomoć. Od toga se čak 149.188 nalazi u Beču, što znači da više od sedam od deset korisničkih kućanstava dolazi iz glavnog grada.

Statistika dodatno pokazuje razliku u učestalosti korištenja sustava. U Beču otprilike jedan od 14 stanovnika prima neku vrstu socijalne pomoći, dok je u saveznim pokrajinama poput Gornje Austrije omjer znatno niži.

Znatne razlike među pokrajinama

Iako Beč prednjači po ukupnim izdacima, prosječni iznos po kućanstvu ne odstupa najviše u Austriji. U Beču se po jednoj korisničkoj zajednici u prosjeku isplaćuje oko 8.740 eura godišnje. U Štajerskoj je taj iznos viši i iznosi 9.190 eura, dok je u Tirolu oko 8.260 eura.

Ovi podaci ukazuju da razlike u ukupnim troškovima proizlaze prvenstveno iz broja korisnika, a ne isključivo iz visine pojedinačnih isplata.

Rasprave o uzrocima i mogućim reformama

Stručnjaci i dio ekonomista navode da razlike u socijalnim sustavima pokrajina, kao i viša razina naknada u Beču, mogu utjecati na koncentraciju korisnika u glavnom gradu. U javnoj raspravi spominju se i migracijski obrasci te struktura stanovništva kao dodatni faktori.

S druge strane, kritičari sustava zagovaraju reforme, uključujući veću primjenu isplata u obliku vaučera ili usluga te mogućnost ravnomjernije raspodjele korisnika između pokrajina. Kao jedno od mogućih rješenja spominje se i uvođenje jačih pravila boravišta.

Politička debata bez jasnog rješenja

Tema socijalne pomoći u Beču i dalje je predmet političkih rasprava u Austriji, pri čemu se naglašava potreba za dugoročnom reformom sustava. Dok jedni upozoravaju na rastuće fiskalne troškove, drugi ističu socijalnu funkciju sustava i potrebu zaštite najugroženijih skupina.

Za sada je jasno samo da Beč ostaje daleko najveći nositelj troškova socijalne pomoći u Austriji, s gotovo milijardu eura isplata godišnje.