Hrvati u Austriji
Austrijski parlament protiv hrvatskog, a za tzv. bosansko-hrvatsko-srpski jezik
U više smo navrata pisali o poteškoćama koje hrvatski državljani kao i oni drugih državljanstava, a hrvatskog podrijetla koji žive u Austriji imaju u ovdašnjem školskom sustavu, provedbi nastave materinskog jezika. Iako postoje sve zakonske pretpostavke te međunarodni ugovori i sporazumi o suradnji između Austrije i Hrvatske te mogućnost pohađanja nastave materinskog jezika dva do četiri sata tjedno za djecu koja se u obiteljima odgajaju dvojezično, austrijske vlasti uporno inzistiraju na provedbi nastave tzv. bosansko-hrvatsko-srpskog jezika, a ne, kako je to jedino i moguće, na nastavi samosvojnog i međunarodno priznatog hrvatskog jezika.
Hrvati u Austriji već dugo trpe ovu nanijetu im nepravdu pa su u više navrata pokušavali različitim inicijativama i projektima uvjeriti mjerodavne u apsurdnost njihova nastojanja, jer gotovo da djeca hrvatskog podrijetla uopće i ne idu na tzv. BKS, koji svake godine bilježi sve manje polaznika.
Najnovija akcija došla je iz Vorarlberga kada se hrabra učiteljica Lidija Mihalić odlučila pokrenuti građansku inicijativu te je Austrijskom parlamentu podastrla studiozne i kvalitetne razloge zašto je nužna reforma austrijskih ukorijenjenih stavova te da se u praksi jednostavno valja pridržavati europskog te austrijskog i hrvatskog zakonodavstva, kao i već gore spomenutih pozitivnih zakonskih rješenja. No, očito su politički dogovori jedno, a kada se stvari trebaju provesti u djelo, onda u praksi imamo sasvim nešto drugo.
ÖVP, Grüne i FPÖ da se nastava i dalje odvija kao BKS
Gotovo jednogodišnji postupak građanske inicijative ovih je dana došao do svoga pravorijeka te pokazao tragikomičnu situaciju. Dok vlade obaju zemalja tobože dogovaraju ugovorne obveze i sporazume koji se u velikom dijelu odnose na hrvatski jezik, poglavito u nastavi materinskog jezika u Austriji, vidimo da Austrijski parlament kao najveće zakonodavno tijelo to jednostavno poništi jednim, kratkim, rutinskim glasovanjem u kojem, doduše, poništava i svoje odluke pa tako nigdje nije bilo ni riječi o Ugovoru o suradnji u području kulture i obrazovanja između Vlade Republike Austrije i Republike Hrvatske potpisanog u Beču 5. listopada 2004. godine, da ne spominjemo i druge mnogobrojne ugovore od prije kao i poslije, te Programe suradnje u području kulture i obrazovanja, koji se svakih tri godine uredno potpisuju s najvišim predstavnicima mjerodavnih austrijskih i hrvatskih ministarstava.
– Parlamentarni odbor, u kojem većinu čine članovi vladajuće koalicije (ÖVP/Grüne) je međutim sva očitovanja naručivao uglavnom od institucija koje su protiv odvajanja tri jezika, dok je ostala nenaručena, a za nas korektna očitovanja u donošenju odluke ignorirao, naglašava učiteljica Mihalić.
Pokušali i pravnim putem, ali za tužbu nemaju novca
Od prisutnih stranačkih zastupnika na Odboru za građanske inicijative dana je podrška hrvatskom jeziku od NEOS-a i SPÖ-a, dok su predstavnici vladajuće stranke ÖVP i Grüne glasali protiv, kao i članovi FPÖ-a. Nekoliko dana kasnije na Nacionalnom vijeću samo je rutinski provedeno glasovanje te je tako ovo vrijedna inicijativa okončana.
– Bitku u parlamentu smo izgubili, ali je preostalo dostignuće tog djelovanja u kojem smo ukazali na neodrživost trenutnog stanja i pojačali temelj za možebitna druga nastojanja i inicijative, jer i poslije loše žetve treba ponovo sijati. Ovom inicijativom su hrvatski roditelji i općenito Hrvati Vorarlberga i Austrije postali primjer borbe za održanje hrvatskog jezika, a time i hrvatske kulture i identiteta u Austriji pa i općenito u svijetu, – kaže Lidija Mihalić.
Pokretači građanske inicijative za samosvojni hrvatski jezik u nastavi materinskog jezika u Austriji, nakon neuspjeha u Austrijskom parlamentu uzdaju se u pomoć Veleposlanstva i hrvatskih institucija
Začetnici su ove vrijedne inicijative utemeljili i udrugu te su pokušali i sudskim putem doći do svojih prava angažirajući odvjetnički ured, a skupljali su i novčane priloge koji su potrebni u ovom pravnom procesu
– Prikupili smo 4 000 eura te smo radi nedostatka financijskih sredstava u nemogućnosti poduzimati sljedeće pravne korake i, na žalost, bili prisiljeni zaustaviti daljnji tijek pravnog procesa, koji iziskuje puno više novca, – ističe Mihalić.
Inicijatori se, kako kažu, uzdaju sada u očekivanju pozitivnih ishoda kroz nastojanja Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji i hrvatskih institucija, koji sa svoje strane također pokušavaju utjecati u rješavanju statusa hrvatskog jezika u Austriji.
Hrvati u Austriji
Najava: Koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors u Beču
Poštovani,
Srdačno vas pozivamo na koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors koji će se održati u crkvi Am Hof, Schulhof 1 u subotu 27. travnja 2024. u 19 sati.
Na koncertu zbor će izvesti sakralne i svjetovne klasične skladbe te zborske obrade hrvatskih tradicijskih napjeva.
Koncert je dio projekta kojim zbor Hrvatima izvan domovine te domaćoj publici predstavlja hrvatsku glazbenu baštinu te djela svjetske zborske literature.
Također, ovaj je koncert poseban jer se organizira i u sklopu obilježavanja 150. obljetnice osnivanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je uvod u obilježavanje 15. obljetnice zbora.
Zbor Concordia discors nagrađivani je mješoviti zbor koji okuplja većinom studente zagrebačkog sveučilišta. Zbor je kvalitetu potvrđivao na brojnim domaćim i inozemnim natjecanjima na kojima je osvajao redovito najviša odličja. Također je održao više koncerata diljem Hrvatske i inozemstva te sudjelovao u brojnim događanjima u Hrvatskoj na najvišoj državnoj razini.
Gostovanje u Beču nije prvi nastup zbora u austrijskoj prijestolnici. Godine 2014. Concordia discors sudjelovala je u manifestaciji Europe Sings u sklopu otvorenja Wiener Festwochena (Vienna Festival) na Rathausplatzu. Tada se okupilo osam predstavnika različitih europskih zemalja koji su odabrani kao najbolji zborovi svojih država. Pred više tisuća ljudi na trgu i velikom televizijskom publikom u izravnom prijenosu Concordia discors predstavila se hrvatskom skladbom te sudjelovala u ostatku programa s ORF-ovim radijskim simfonijskim orkestrom te bečkim zborom Arnold Schönberg.
Veselimo se gostovanju u Beču te se posebno radujemo vašem dolasku!
Ulaz na koncert besplatan je.
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
You must be logged in to post a comment Login