Povodom Dana nezaposlenih (30. travnja), austrijski Momentum Institut, blizak sindikatima, upozorio je na velik problem dugotrajne nezaposlenosti, posebno među osobama starijima od 50 godina. Ova skupina čini 33 % svih dugotrajno nezaposlenih, a trenutno je u Austriji oko 132.000 osoba bez posla duže od godinu dana.

Podaci pokazuju da žene između 60 i 64 godine prosječno bez posla ostaju 400 dana, a muškarci iste dobi čak 538 dana. Institut upozorava da starije osobe teško dolaze do novog posla, a podizanje dobi za mirovinu dodatno pogoršava situaciju, jer bi to dovelo do veće nezaposlenosti i siromaštva u starijoj dobi.

Momentum Institut ističe i da je austrijska naknada za nezaposlene među najnižima u Europi – iznosi tek 55 % prethodnog neto dohotka, dok u zemljama poput Luksemburga, Danske i Nizozemske ta stopa iznosi između 72 i 89 %. Zbog načina izračuna koji uključuje i starije prihode, stvarni iznos koji nezaposleni primaju često je još niži.

Prosječna naknada trenutno iznosi oko 1.100 eura, što je više od 400 eura ispod granice rizika od siromaštva za samce. Institut smatra da takva visina naknade ne osigurava osnovnu egzistenciju.

Stoga preporučuju povećanje naknade na 70 % neto dohotka, uz zahtjev da se i naknada za pomoć pri nuždi (Notstandshilfe) isplaćuje u istoj visini. Ovakva mjera, tvrde, mogla bi izvući oko 48.000 osoba iz rizika od siromaštva. Također traže indeksaciju tih primanja prema inflaciji.

Prema podacima Statistik Austria, u 2024. godini čak 336.000 osoba u Austriji živjelo je u apsolutnom siromaštvu, što čini 3,7 % stanovništva u privatnim kućanstvima. Taj broj je ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, nakon velikog porasta u 2023.

Apsolutno siromašne osobe nisu u mogućnosti podmiriti neočekivane troškove od oko 1.390 eura ili si, primjerice, priuštiti godišnji odmor.

Posebno su pogođeni ljudi s nižom razinom obrazovanja – čak 9,7 % osoba s osnovnim obrazovanjem živi u ozbiljnom materijalnom i socijalnom uskraćivanju. Njihovi prihodi su u prosjeku 17,5 % niži od medijana, dok oni s visokoškolskom diplomom imaju 24 % viši prihod od prosjeka.

Osim apsolutnog siromaštva, 1,288 milijuna ljudi (14,3 % stanovništva) smatrani su siromašnima prema dohotku, jer raspolažu s manje od 60 % medijalnog ekvivalentnog neto prihoda. Ukupno 1,529 milijuna ljudi (16,9 %) bilo je izloženo siromaštvu ili socijalnoj isključenosti.

Vlada planira reformu socijalne pomoći i uvođenje dječje osnovne sigurnosti kako bi poboljšala situaciju. U usporedbi s 2023. godinom, 63.000 ljudi manje palo je u kategoriju siromašnih ili socijalno isključenih, prema Ministarstvu socijalne skrbi.

Organizacije poput Volkshilfe, Caritasa i SOS-Kinderdorfa pozivaju na hitnu provedbu dječje osnovne sigurnosti, ističući da je 344.000 djece i mladih pogođeno siromaštvom ili isključenjem.

Diakonie upozorava da je 82.000 osoba s invaliditetom teško socijalno isključeno, a 207.000 njih u riziku od siromaštva, naglašavajući potrebu za dostojanstvenijim pristupom socijalnoj pomoći.

Od 1. svibnja 2025. tisuće zaposlenih u Austriji dobit će veće plaće zahvaljujući novim dogovorima iz kolektivnih pregovora. Povećanja iznose do 113 eura mjesečno, ovisno o sektoru.

U drvnoj industriji radnici će dobivati prosječno 2,75 % više bruto plaće, uz maksimalno povećanje do 90 eura. U kemijskoj industriji povećanje iznosi 2,65 %, s granicama između 80 i 113 eura. Učenici na stručnom osposobljavanju (lehrlinge) također će imati koristi, a zaposlenici u nižim platnim razredima (V i VI) dobit će fiksni dodatak od 60 eura.

U sektoru turizma i ugostiteljstva, kako je već ranije dogovoreno, plaće rastu u skladu s godišnjom inflacijom plus dodatnih 1 %. Time se minimalna bruto plaća prvi put penje iznad 2.000 eura mjesečno.

Osim toga, zaposlenici Austrijske pošte dobit će i bonus za uspješan rad u iznosu do 836 eura, počevši od svibnja.