Austrija
Austrija: Policija će nositi kamere na tijelu, po uzoru na američku policiju

Policija bi najkasnije do 2024. godine trebala biti opremljena bodycam kamerama, potvrdilo je Ministarstvo unutarnjih poslova za ORF Beč. U Beču službenici trenutno imaju 92 takve kamere, s povećanjem bi ih moglo biti oko 1000 više.
Prošle je godine Bundesbefertigung GmbH pokrenuo postupak nabave za body kamere na razini cijele EU. Proces je dovršen u jesen 2022. “Ovisno o specifičnim zahtjevima, koje javni klijenti još uvijek detaljno razjašnjavaju, naručeno je nekoliko tisuća komada do 6000 komada.
Osim Ministarstva unutarnjih poslova, bodycams po potrebi mogu zatražiti i druga tijela.
Prema izvješćima, 3500 do 4000 kamera treba ići u MUP na korištenje policiji. Prva tranša trebala bi otići odjelima i jedinicama do kraja ove godine. Do 2024. svi bi odjeli trebali imati dostupnu bodycam.
Ministarstvo unutarnjih poslova još ne želi imenovati točan broj bodycam-ova, u pisanom priopćenju stoji: “Broj uređaja uvelike se povećava u cijeloj Austriji.” Trenutno postoji radna skupina u Saveznoj policiji. Direkcija koja radi na tome kako će se postaviti nove kamere i kako će se distribuirati saveznim državama i jedinicama. “O tome trenutno ne možemo ništa reći, ali ćemo u dogledno vrijeme aktivno komunicirati”, stoji u priopćenju.
Nakon probnog rada, prve body kamere službeno su puštene u rad u policiji 2019. Bilanca je bila pozitivna. Prema riječima dužnosnika, najava uključivanja kamere često bi imala deeskalirajući učinak.
Prema ministarstvu, policija u Austriji trenutno ima “oko 375 kamera koje se nose na tijelu u upotrebi”, od kojih 92 u Beču. Bečki policajci prošle su ih godine aktivirali “više od 70 puta”, priopćio je ured za tisak Ravnateljstva državne policije u Beču.

Austrija
Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica

Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.
Tko što prima?
Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:
- Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
- Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
- Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
- Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
- Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
- Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
- U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
- 200 € za hranu
- 40 € džeparac
- 10 € za slobodno vrijeme
- Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
- Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
- Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
- Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
- Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
- Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.
Koliko stvarno primaju?
- Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
- Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
- Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
- Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.
Problem: neujednačenost i netransparentnost
Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.
Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.
Austrija
Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja

Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.
Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.
Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.
Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.
Austrija
Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.

U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).
FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.
Dvostruko više istraga
U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.
Austrija još uvijek na “bijeloj listi”
Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.
Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca
Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.
You must be logged in to post a comment Login