Unatoč negativnom prirodnom prirastu, broj stanovnika u Austriji nastavlja rasti – isključivo zahvaljujući međunarodnoj migraciji. Početkom 2025. godine u zemlji je živjelo 9.197.213 ljudi, što je 38.500 više nego godinu ranije. Taj porast rezultat je migracijskog salda, budući da se 2024. godine iz inozemstva u Austriju doselilo 178.574 osoba, dok ih se 128.469 iselilo, što daje neto dobit od 50.105 ljudi.

Zabrinjavajući trend nastavlja se u demografiji – već petu godinu zaredom broj umrlih nadmašuje broj rođenih. U 2024. godini rođeno je 77.238 djece (pad od 0,5%), dok je umrlo 88.486 osoba. Ukupna stopa fertiliteta pala je na rekordno niskih 1,31 dijete po ženi.

Najveći rast stanovništva zabilježen je u Beču (+1,1%), koji sada ima 2.028.289 stanovnika. Ostale austrijske pokrajine imale su manji porast, između 0,1 i 0,4 posto, dok je jedino u Gradišću broj stanovnika opao za 0,1 posto.

Udio stranaca u ukupnoj populaciji Austrije dosegnuo je 20,2%, što znači da više od jedne petine stanovništva nema austrijsko državljanstvo. Beč prednjači s čak 36,4% stranih državljana, a slijede ga Vorarlberg (20,9%) i Salzburg (20,8%). Najmanji udio bilježi Gradišće s 11,5%.

Zanimljivo je da se većina novih doseljenika nalazi u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, što ukazuje na sve veću ulogu migracije u demografskoj obnovi zemlje. Trećina dolazaka ostvarena je iz zemalja Europske unije (najviše iz Njemačke, Mađarske i Hrvatske), dok su dvije trećine došle iz trećih zemalja, među kojima prednjače Sirija, Ukrajina i Kina.