Connect with us

Svijet

Austrija, Slovenija i Hrvatska ojačale “vojni savez” protiv terorizma

Objavljeno

na

Austrijska ministrica obrane Klaudia Tanner sastala se s kolegama iz Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC) u slovenskoj Postojni kako bi ojačala “vojni savez” protiv terorizma s pet susjednih zemalja u koje spadaju Slovačka, Češka, Mađarska, Hrvatska i Slovenija. Ispred Hrvatske je sudjelovao ministar obrane Mario Banožić, a ispred Republike Slovenije ministar obrane Matej Tonin. Poljska u radu inicijative sudjeluje u statusu promatrača.

Srednjoeuropska obrambena suradnja (Central European Defence Cooperation – CEDC) je regionalna sigurnosno-obrambena inicijativa koja je formirana 2012. godine udruživanjem država srednje Europe: Austrije, Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke i Hrvatske, s ciljem da se u okvirima ograničenih financijskih i obrambenih proračuna istraže mogućnosti “udruživanja i dijeljenja sposobnosti” i na taj način doprinese održanju, jačanju i daljnjem specijaliziranju obrambenih sposobnosti. Poljska u radu inicijative sudjeluje u statusu promatrača.

Ministri su kroz dvije radne sjednice raspravljali o unaprjeđenju regionalne suradnje zemalja CEDC-a sa zemljama jugoistočne Europe, o zajedničkom doprinosu inicijative jačanju civilno-vojne suradnje unutar Europske unije te o naučenim lekcijama iz pandemije COVID-19. Isto tako, razgovaralo se i o zajedničkom protuterorističkom djelovanju o čemu će u budućnosti biti puno više riječi.

Putem videokonferencije na prvom dijelu sastanka sudjelovali su i ministri obrane Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova. Ministri obrane CEDC-a tom su prilikom pružili podršku zemljama na putu ka euroatlantskim integracijama.

Ministri članica CEDC raspravljali su o daljnjem nastavku suradnje po pitanju EU politika u području obrambenih sposobnosti, odnosno, obrambenih inicijativa te jačanju EU-NATO suradnje, što Hrvatska kontinuirano zagovara. U kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom, ministri su se složili kako i dalje postoji potreba za razmjenom informacija i naučenih lekcija, pri čemu je ministar Banožić istaknuo da je najveći pomak postignut u prepoznavanju važnosti ulaganja u vojne sposobnosti i to posebno u logistiku i planiranje, koje su se pokazale ključnima u rješavanju ove krize.



R.P
Foto: Ministar Banožić na sastanku Srednjoeuropske obrambene suradnje | Foto: MORH

Advertisement

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati

Svijet

Velika vijest za BiH: EU navodno odlučila otvoriti pregovore za pristupanje EU

Objavljeno

na

Lideri EU će u četvrtak na samitu u Bruxellesu odlučiti otvoriti pregovore s BiH te zatražiti od Vijeća izradu pregovaračkog okvira kako bi se ti pregovori i mogli otvoriti. Stoji to u nacrtu zaključaka koje će Europsko vijeće usvojiti na samitu u četvrtak i petak, a u koji je Jutarnji list dobio uvid.

– Nastavno na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Vijeće se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. listopada 2022. godine – piše u nacrtu. Stavljanje ove rečenice u nacrt rezultat je dogovora zemalja članica na sastancima za pripremu Europskog vijeća.

U dijelu zaključaka koji se tiču proširenja Europske unije govori se i o potrebi paralelnih reformi i u EU i državama kandidatima kako bi bili spremni za proširenje.

– Europsko vijeće razmotrilo je pripreme za proširenje i unutarnje reforme, posjetivši da se posao na oba kolosijeka mora nastaviti paralelno kako bi se osiguralo da i buduće zemlje članice i EU budu spremne za proširenje na vrijeme – stoji u nacrtu zaključaka.

Dodaje se i da će na sljedećem samitu biti razgovora o unutarnjim reformama EU s ciljem usvajanja smjernica za te reforme. Europska komisija izradila je strategiju za reforme EU kako bi se pripremila za proširenje.

Od pitanja proširenja u zaključcima će se samo navesti da se mora nastaviti rad na nacrtima pregovaračkog okvira za Ukrajinu i Moldaviju.

Za sve zemlje sa statusom kandidata, uključujući i one za koje je usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora, nužno je usvajanje pregovaračkog okvira da bi se ti pregovori i usvojili. Odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom Europsko vijeće usvojilo je u prosincu prošle godine, ali oni nisu još uvijek otvoreni upravo jer još nije usvojen pregovarački okvir. Tako će biti i s Bosnom i Hercegovinom. Ali odluka lidera EU konačna je i sad samo treba pričekati usvajanje pregovaračkog okvira.

Hrvatska je snažno lobirala u Bruxellesu i državama članicama za odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Još prošli tjedan, nakon što je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora, Hrvatska, s još šest država članica, poslala je zajedničko pismo u kojem se traži odluka Europskog vijeća na samitu u četvrtak o otvaranju pregovora s BiH.

Jutarnji list imao je uvid u to pismo, koje su, osim Hrvatske, potpisale i Austrija, Češka, Grčka, Italija, Slovenija te Slovačka. U pismu se navodi da je BiH proteklih mjeseci postigla veći uspjeh u reformi, nego u prijašnjih nekoliko godina. Navodi se da bi odlaganje odluke poslalo negativnu poruku regiji kojoj je EU obećala europsku budućnost još prije 20 godina.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Nastavi čitati
LM