Svijet
Austrija, Slovenija i Hrvatska ojačale “vojni savez” protiv terorizma
Austrijska ministrica obrane Klaudia Tanner sastala se s kolegama iz Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC) u slovenskoj Postojni kako bi ojačala “vojni savez” protiv terorizma s pet susjednih zemalja u koje spadaju Slovačka, Češka, Mađarska, Hrvatska i Slovenija. Ispred Hrvatske je sudjelovao ministar obrane Mario Banožić, a ispred Republike Slovenije ministar obrane Matej Tonin. Poljska u radu inicijative sudjeluje u statusu promatrača.
Srednjoeuropska obrambena suradnja (Central European Defence Cooperation – CEDC) je regionalna sigurnosno-obrambena inicijativa koja je formirana 2012. godine udruživanjem država srednje Europe: Austrije, Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke i Hrvatske, s ciljem da se u okvirima ograničenih financijskih i obrambenih proračuna istraže mogućnosti “udruživanja i dijeljenja sposobnosti” i na taj način doprinese održanju, jačanju i daljnjem specijaliziranju obrambenih sposobnosti. Poljska u radu inicijative sudjeluje u statusu promatrača.
Ministri su kroz dvije radne sjednice raspravljali o unaprjeđenju regionalne suradnje zemalja CEDC-a sa zemljama jugoistočne Europe, o zajedničkom doprinosu inicijative jačanju civilno-vojne suradnje unutar Europske unije te o naučenim lekcijama iz pandemije COVID-19. Isto tako, razgovaralo se i o zajedničkom protuterorističkom djelovanju o čemu će u budućnosti biti puno više riječi.
Putem videokonferencije na prvom dijelu sastanka sudjelovali su i ministri obrane Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova. Ministri obrane CEDC-a tom su prilikom pružili podršku zemljama na putu ka euroatlantskim integracijama.
Ministri članica CEDC raspravljali su o daljnjem nastavku suradnje po pitanju EU politika u području obrambenih sposobnosti, odnosno, obrambenih inicijativa te jačanju EU-NATO suradnje, što Hrvatska kontinuirano zagovara. U kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom, ministri su se složili kako i dalje postoji potreba za razmjenom informacija i naučenih lekcija, pri čemu je ministar Banožić istaknuo da je najveći pomak postignut u prepoznavanju važnosti ulaganja u vojne sposobnosti i to posebno u logistiku i planiranje, koje su se pokazale ključnima u rješavanju ove krize.
- Austrija: U kolovozu pale cijene energije za kućanstva
- Austrija: Sve manje ljudi radi puno radno vrijeme
- Florida se sprema za oluju stoljeća, ljudi u panici bježe
- Austrija: Vozač kamiona trebao u mirovinu pa dobio “prijavu”
- Sigurnosni rizik: TK Maxx sada povlači ovaj proizvod
R.P
Foto: Ministar Banožić na sastanku Srednjoeuropske obrambene suradnje | Foto: MORH
Svijet
Florida se sprema za oluju stoljeća, ljudi u panici bježe
Florida se priprema za jednu od najjačih tropskih oluja u posljednjih stotinu godina. Uragan Milton ide prema američkoj obali, a vlasti pozivaju stanovnike da se hitno evakuiraju. Milton je opet ojačao na kategoriju 5 i mogao bi biti najjača oluja koja je ikad pogodila Floridu. Iako se predviđa da će oslabiti prije nego što stigne do kopna, porast će u veličini, što znači da će se njegovi katastrofalni utjecaji osjetiti na većem području. Očekuje se da će na obalu Floride stići tijekom današnjeg dana-
Predsjednik Joe Biden upozorio je stanovnike Floride na hitnu evakuaciju uoči dolaska Miltona, uragana četvrte kategorije, istaknuvši da je situacija “pitanje života i smrti.” Gradonačelnica Tampe upozorila je stanovnike da “bježe, ili će umrijeti”. Mnogi su ljudi pohitali iz svojih domova i ovo bi mogla biti jedna od najvećih evakuacija ikada.
Milton onosi izuzetno snažne vjetrove do 250 km/h nakon prolaska uz sjeverni rub meksičkog poluotoka Yucatan. Predviđa se da će oluja svom snagom udariti u gusto naseljeno područje Tampa Baya danas navečer, manje od dva tjedna nakon što je uragan Helene već poharao državu. Stanovnicima Floride savjetovano je da se pripreme za najveću evakuaciju u posljednjih nekoliko godina.
Svijet
Počela gradnja ‘europskog Sueskog kanala’: Projekt je ogroman
Napokon su počeli radovi na francuskom kanalu Seine-Nord Europe (SNEC), glavnoj novoj europskoj trgovačkoj ruti koja obećava povećanje ekonomskog bogatstva bloka.
Kada bude dovršen 2030., veliki infrastrukturni projekt od 107 kilometara značajno će povećati kapacitet za jeftiniju, bržu i manje zagađujuću riječnu trgovinu između Francuske, Belgije i Nizozemske, piše Euronews.
Trenutno nesmetan tijek trgovine između tri nacije ograničava nedovoljan kapacitet užeg kanala Canal du Nord.
Zastarjeli riječni sustav bori se s novom generacijom velikih teretnih brodova koji pokreću međunarodnu trgovinu.
Nesreće s brodovima i sama težina prometa koji pokušava ploviti kroz kanal stvaraju frustrirajuća uska grla, što europske tvrtke košta dragocjenog vremena i novca.
Unatoč hitnoj potrebi za novim trgovačkim putem i činjenici da je projekt kanala dobio zeleno svjetlo još 2003. godine, desetljećima su politička neslaganja oko financiranja i konačne rute kanala zaustavljala napredak. Sve do sada.
SNEC je ulaganje francuske vlade, lokalnih vlasti i EU-a od 5,1 milijarde eura u ekonomsku i ekološku budućnost regije.
Analitičari sugeriraju da bi nova ruta mogla ukloniti čak milion teških teretnih vozila s francuskih cesta svake godine.
Veličina projekta je zapanjujuća, uključuje čak šezdeset mostova, tri mosta preko kanala, sedam prevodnica i 700 hektara ekoloških plantaža.
Novi kanal širok 54 metra zauzimat će dio plovnog puta Seine-Escaut i stvoriti prvu europsku riječnu mrežu s kapacitetom za prihvat velikih brodova.
Povezat će sliv rijeke Seine s glavnim vodenim putevima sjeverne Francuske i Europe.
Svijet
Nova pravila u Sloveniji za produljenje boravka stranaca
Za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bilo potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine. Naime, 16. studenoga 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produljenje dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU-a).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obveza polaganje ispita razine A2, kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G). Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnoj razini A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na razini egzistencije. Razina poznavanja jezika je razina znanja slovenskog jezika koja omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku, ograničenu na jednostavne, predvidive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće.
Za prijave podnesene od 1. svibnja do 31. listopada 2024. godine punoljetni član obitelji u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti i potvrdu o upisu u neformalni obrazovni program za odrasle za učenje slovenskog jezika ili potvrdu o upisu u javno važeći obrazovni program za odrasle na osnovi kojeg se ne stječe javno važeće obrazovanje.
Međutim, stranac ne mora dostaviti potvrdu o upisu na tečaj ako priloži potvrdu o uspješno položenom ispitu iz slovenskog jezika najmanje na ulaznoj razini, za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga 2024. godine, stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika za egzistenciju. Ova informacija zanimljiva je velikom broju bh. građana koji posljednjih godina odlaze na rad u Sloveniju.
Samo u prvih pet mjeseci ove godine 2597 radnika iz BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje (AZR) BiH pronašlo je posao i potpisalo ugovore o radu s poslodavcima u Sloveniji. Na ovaj način, od početka 2013. godine do sada, 91.390 bh. radnika zaposleno je u Sloveniji. Samo u prošloj godini Slovenija je izdala 13.090 radnih dozvola državljanima BiH. U 2022. godini izdano je 18.312 dozvola, a 2021. godina po broju izdanih dozvola dosegnula je rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji.
Slovenija i Hrvatska među najpoželjnijim su destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, pokazuje istraživanje portala mojposao.ba. Bolje plaće, životni i radni uvjeti ključni su motivatori koji privlače naše radnike da traže prilike u zemljama regije. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika spremna je trajno raditi u zemljama regije, dok mnogi nisu sigurni bi li se ikada vratili u Bosnu i Hercegovinu. BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.
