U Austriji je počeo novi model obrazovnog dopusta, nazvan vrijeme za dodatno obrazovanje, koji zamjenjuje dosadašnju obrazovnu karencu. Zahtjevi se od sada mogu podnijeti austrijskom Zavodu za zapošljavanje AMS, no nova pravila znatno su stroža nego ranije.
Kao i kod dosadašnje obrazovne karence, ni kod novog modela ne postoji zakonsko pravo na potporu. Postupak i dalje vodi AMS, ali se uvode dodatni uvjeti, strože provjere i, u određenim slučajevima, financijsko sudjelovanje poslodavaca.
Poslodavci će dijeliti trošak
Jedna od važnijih novosti odnosi se na radnike s višim primanjima. Ako bruto plaća prelazi polovicu najviše osnovice za doprinose prema austrijskom sustavu socijalnog osiguranja, što u 2026. znači više od 3.465 eura mjesečno, poslodavac mora preuzeti 15 posto naknade za dodatno obrazovanje.
Država istodobno ograničava ukupne troškove novog modela. Dok je dosadašnja obrazovna karenca u razdoblju najvećeg korištenja državu stajala više od 500 milijuna eura godišnje, za novi model predviđen je najviši iznos od 150 milijuna eura godišnje.
Uvjeti za ostvarivanje potpore također su pooštreni. Osobe koje su već završile magistarski ili diplomski studij moraju imati najmanje četiri godine rada uz obvezno osiguranje. Više nije moguć ni izravan prijelaz iz roditeljske karence u vrijeme za dodatno obrazovanje.
Najmanje 20 sati tjedno
Potporu će ubuduće biti moguće dobiti samo za obrazovanje i usavršavanje koje je relevantno za tržište rada i primjenjivo izvan jedne tvrtke. Takvo ograničenje nije postojalo u starom modelu obrazovne karence.
Dodatno obrazovanje mora obuhvaćati najmanje 20 sati tjedno. Kod studija je potrebno ostvariti 20 ECTS bodova po semestru. Za osobe koje imaju obveze skrbi, primjerice o djeci ili drugim članovima obitelji, prag je niži i iznosi najmanje 16 sati tjedno.
Uvjet za potporu je i najmanje 12 mjeseci neprekinutog, potpuno plaćenog rada kod trenutačnog poslodavca u Austriji, uz puno obvezno osiguranje. Uz to, radnik i poslodavac moraju sklopiti sporazum o korištenju vremena za dodatno obrazovanje.
Veća potpora za slabije plaćene radnike
Za radnike s nižim primanjima novi model trebao bi biti financijski povoljniji od dosadašnje obrazovne karence, koja se oslanjala na iznos naknade za nezaposlenost.
U 2026. minimalna mjesečna potpora za dodatno obrazovanje iznosi 1.286 eura. Iznos se određuje prema prihodovnom modelu po razinama, a najniža dnevna potpora iznosi 41,49 eura.
Najviši mogući iznos, uključujući udio poslodavca, može dosegnuti do 2.163 eura mjesečno.
Reforma obrazovne karence u Austriji ranije je tražena i iz Revizorskog suda te Ekonomskog instituta Wifo. Cilj je, kako se navodi, povećati učinkovitost potpore i usmjeriti je prema obrazovanju koje stvarno poboljšava položaj radnika na tržištu rada. Stara obrazovna karenca mogla se zatražiti do proljeća 2025. godine.
