Ekonomija
Austrija: Poznata mesnica pred stečajem, dug milijunski
Prema informacijama austrijskih medija, tvrtka Ilgenfritz Beteiligungs- und Verwaltungs GmbH & Co KG sa sjedištem u Villachu nalazi se pred stečajem. Prema AKV-u, Creditreform-u i KSV1870, podnijela je zahtjev za stečajni postupak na Zemaljskom sudu u Klagenfurtu, koji je već otvoren. Otvoren je proces restrukturiranja bez samoupravljanja. Stečajem je pogođeno oko 70 vjerovnika i 11 zaposlenika.
“Sukladno prijavi, dužnik namjerava sklopiti plan restrukturiranja. Ako plan restrukturiranja bude prihvaćen, dužnik svoju orijentaciju u strukturi kupaca namjerava učiniti neovisnijom o dosadašnjoj strukturi i svjestan je da će ekonomski nastavak biti moguć samo uz očuvanje temelja povjerenja s dosadašnjim kupcima i dobavljačima. Plan restrukturiranja trebao bi se ostvariti prodajom privatnih nekretnina”, kažu u AKV-u.
“Djelatnost tvrtke je klanje žive stoke, prerada i proizvodnja mesa, prodaja mesa i mesnih proizvoda, uvoz i izvoz tih proizvoda kao i sudjelovanje u društvima”, navodi se u KSV1870. Dužnik već ima dugogodišnje odnose sa svojim kupcima i dobavljačima.
“Dužnik je osnovan 1950. godine kao neregistrirano obrtničko društvo, a u trgovačkom registru je upisan je od 1988. godine”, navodi se dalje.
Uzrok nelikvidnosti naveden u prijavi je značajna ovisnost dužnika o uspješnosti poslovanja ostalih društava iz grupe. “Budući da se to nedavno negativno razvilo, potrebne isplate nisu izvršene i to je dovelo do problema s likvidnošću. Osim toga, banke financijeri odmah su opozvale kreditnu liniju i blokirale bankovne račune, što je rezultiralo nelikvidnošću”, nastavlja se.
Obveze iznose oko 6,44 milijuna eura, od čega se oko 3,04 milijuna eura odnosi na obveze prema kreditnim institucijama za preostale “Ilgenfritzove tvrtke” te oko 2,3 milijuna eura na obveze prema povezanim društvima. Imovina je procijenjena na 9,44 milijuna eura. Dakle, dužnik nije prezadužen, nego insolventan.
Predviđeno je razduživanje kroz plan restrukturiranja s kvotom od 20 posto. “Neposredni nastavak poslovanja tvrtke ovisi o kratkoročnim plaćanjima nepodmirenih obveza povezanih društava i drugih dužnika”, prema KSV1870. “Oni već pokušavaju doći do likvidnosti. Ukoliko to nije moguće, poslovanje bi se moralo zatvoriti, jer je za ostvarivanje kontinuiranih poslovnih prihoda potrebno predfinanciranje nabave mesa, za što nema drugih raspoloživih likvidnih sredstava osim gore navedenih potraživanja. .”
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
