Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predstavio je u ponedjeljak statistiku prijava kršenja zakona za 2023. godinu – s nekoliko iznenađenja. U apsolutnim brojkama podneseno je 528.010 prijava, što je povećanje za 39.061 prijavu (osam posto). Od toga je 276.043 u konačnici riješeno.

Od 329.991 osumnjičenika protiv kojih je provedena istraga, 150.481 nije imalo austrijsko državljanstvo. To je povećanje od nevjerojatnih 17 posto. Sveukupno, 45 posto svih osumnjičenika nisu bili austrijski državljani – iako čine samo 19,7 posto stanovništva.

Prema broju prijava na vrhu su državljani Rumunjske (17.990), a slijede Njemačke (14.727), Srbije (11.067), Sirije (9.156), Mađarske (9.073), Turske (8.152), Slovačke (7.195), Afganistana (5.923), Bosna i Hercegovine ( 5.047) i Hrvatske (4.718).

Preračunato iz svih izvješća, nasilna kaznena djela čine oko 16 posto (85.374 kaznena djela). Najveća su područja imovinskog kriminala (162 242 kaznena djela) i kriminala u gospodarstvu (103 330 kaznenih djela). Neposredno iza nasilnih zločina je internetska sfera, gdje se događa 12,5 posto svih prijava (65.864 kaznena djela).

Budući da je postalo jasno da su “određene nacije uočljive”, Karner je naknadno najavio fokus na kriminal koji se tiče stranaca. Također želi “održati visok pritisak na krijumčarsku mafiju”, te će nastaviti usredotočivati na mlade, uključujući zabrane oružja.