Austrijska ministrica socijalnih poslova Korinna Schumann najavila je značajnu reformu sustava socijalne pomoći, s ciljem postizanja pravednije i učinkovitije raspodjele. Ključne promjene uključuju prelazak s novčanih naknada na veći udio stvarnih (svojinskih) pomoći, bez uvođenja opće gornje granice za socijalna primanja.

Pozadina: Pojedinačni slučajevi izazvali javnu raspravu

Povod za obnovljenu raspravu o socijalnom sustavu bila su medijski eksponirani slučajevi sirijskih višedjetnih obitelji u Beču koje su primile iznose socijalne pomoći od 4.600 i čak 9.000 eura mjesečno. Ti su primjeri izazvali negodovanje dijela javnosti, pogotovo u kontekstu istovremenih rezova u mirovinama i drugim potporama, uslijed vladinog paketa štednje.

Ministrica Schumann je u razgovoru za APA potvrdila kako razumije ogorčenje među građanima:
„Tko radi, mora uvijek imati više od onoga tko živi od socijalne pomoći. To je osnovno načelo.“

Reforma bez „socijalne hladnoće“

Schumann naglašava da planirana reforma, koju su dogovorile stranke ÖVP, SPÖ i NEOS, ne smije potaknuti društvenu podjelu ili ugroziti najranjivije skupine. Primjer visokih isplata, kaže ona, nije standard, već posljedica brojnih djece u kućanstvu i zakonski propisanih dodataka poput dječjih doplataka.

Unatoč pritiscima, neće biti uvođenja fiksne gornje granice za socijalne naknade:
„Paušalna gornja granica neovisno o stvarnim potrebama bila bi ustavnopravno problematična“, upozorava ministrica.

Više stvarnih pomoći, manje gotovine

Jedan od glavnih pravaca reforme bit će uvođenje više stvarnih (svojinskih) pomoći – iako konkretni primjeri što bi to uključivalo još nisu predstavljeni. Cilj je učiniti sustav pravednijim i usmjerenijim na stvarne potrebe korisnika.

Potrebna ujednačenost među saveznim pokrajinama

Velik problem, prema Schumann, ostaje neujednačenost sustava socijalne pomoći među različitim austrijskim pokrajinama.
„Potrebni su nam jedinstveni minimalni standardi u cijeloj zemlji, umjesto regionalnog šarenila“, istaknula je.

Integracija na tržište rada kao dugoročni cilj

Reforma socijalne pomoći također bi trebala pridonijeti boljoj integraciji primatelja pomoći u tržište rada, osobito među migrantima.
„Potrebno je znanje njemačkog jezika, kvalifikacijski programi i kvalitetna skrb o djeci kako bi oba roditelja uopće mogla raditi“, zaključuje Schumann.