Austrija
Austrija: Loša skijaška sezona, turistički radnici duboko zabrinuti
Austrijska skijališta su svoja vrata za domaće goste otvorila 24. prosinca, ali turistički objekti su i dalje zatvoreni. Skijaška sezona važan je dio austrijskog gospodarstva, a nedostatak stranih gostiju stvara velike probleme austrijskim turističkim djelatnicima. Mnogi su, ističu – zabrinuti. Vlada je obećala nadoknaditi dio gubitaka, ali za drugi dio zimske skijaške sezone i dalje vlada velika bojazan.
Na nekim austrijskim skijalištima je za vrijeme Božića i Nove godine vladala gužva, ne većina ih se muči s nedostatkom gostiju. Veliku navalu nitko nije očekivao, ali su vjerovali da će domaći gosti bar umanjiti ionako nagomilane ovogodišnje gubitke. Mnoga skijališta otvorena su s manjim kapacitetima, a neka čak razmišljaju i o zatvaranju, unatoč tome što se očekuje ublažavanje mjera u Austriji.
Ugostiteljski objekti su zatvoreni, a trenutne procjene govore da će turistička sezona zabilježiti gubitke od 85-90 posto. Loše su to vijesti za austrijske turističke radnike koji pred svaku zimsku sezonu imaju velika očekivanja.
Koliko je zimska sezona važna za austrijski turizam govori i činjenica da skijaška sezona u Austriji godišnje privuče oko 20 milijuna posjetitelja koji naprave oko 75 milijuna noćenja.
Austrijska skijaška sezona ponajviše ovisi o gostima iz stranih zemalja, prije svega o gostima iz Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Švicarske, Lihtenštajna i Češke. Austrijska skijališta među omiljenim su skijalištima i hrvatskim građanima. Procjenjuje se kako u Austriji svake godine skija oko 80 tisuća Hrvata, a građani Hrvatske na skijanje odlaze uglavnom u prvom dijelu siječnja.
“U ovo vrijeme naš hotel je uvijek pun. U normalnim okolnostima, čitavu zimsku sezonu radimo punom parom. Vremena za odmor nema. Ove godine nisam ni radio. Mislim da od ove zimske sezone neće biti ništa. Razgovarao sam s vlasnikom hotela u kojem radim već 18 godina, on je duboko razočaran ovom godinom i svim što se događa. Financijski će preživjeti jer je hotel u vlasništvu njegove obitelji desetljećima, ali mnogi će imati velikih problema. Ni meni neće biti lako jer već skoro dva desetljeća zimu provodim radeći u hotelskom restoranu i baru”, istaknuo je Drago M. (45) koji puni 18 godina radi u jednom hotelu u Sankt Anton am Arlbergu.
- U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
- Na A4 u Austriji teška nesreća, preminuo muškarac
- Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
- Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
- Pijani Afganistanac pratio ženu sa stanice podzemne željeznice, ona pobjegla u policijsku postaju, a on tamo napao i ozlijedio policajca
Austrija
U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.
Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.
Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.
Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.
Beč
Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.
Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.
Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.
Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.
Austrija
Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.
Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.
Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.
Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.
Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.
Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.
