Austrija
Austrija je ove godine već primila više od 50.000 zahtjeva za azil
Broj zahtjeva za azil pao je u listopadu i studenom. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 9.893 osobe zatražile su u listopadu azil u Austriji, a to je 46 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine – preliminarne brojke za studeni izgledaju slično. Do listopada ove godine podnesen je ukupno 53.641 zahtjev za azilom, što je pad od 42 posto u odnosu na prvih deset mjeseci 2022. godine.
Ministarstvo je priopćilo da je došlo do značajnog pada, posebno u Gradišću. U ovoj pokrajini policija nekoliko dana nije izvijestila o uhićenjima.
Razlozi koje je Ministarstvo unutarnjih poslova navelo za pad broja uključuju dosljedne kontrole graničnih točaka i graničnih područja u Austriji, kao i raspoređivanje austrijskih policajaca u borbi protiv ruta krijumčara u inozemstvu. Postoje i međunarodne inicijative poput obvezne vize za Indijce i Tunižane u Srbiji, kao i novi sporazumi o povratku s Indijom ili Marokom te suradnja u zaštiti granica u zemljama koje graniče s EU-om.
U EU, Norveškoj i Švicarskoj trend je obrnut: u tim je zemljama podneseno ukupno 912.000 zahtjeva, četvrtinu više nego u istom razdoblju prošle godine. Zahtjevi za azil posebno su naglo porasli u Njemačkoj (67 posto), Italiji (63 posto), Španjolskoj (40 posto) i Francuskoj (37 posto).
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) odvraća pozornost od velikog broja tražitelja azila i rastućeg krijumčarskog kriminala, reagirao je u emisiji predsjednik kluba SPÖ Gradišća Roland Fürst. Austrija je i dalje u vrhu kontinentalne Europe kada je riječ o zahtjevima za azil. Samo usporedba s Njemačkom – “oko osam puta više stanovnika” i gotovo 30.000 zahtjeva za azil u listopadu – pokazuje da Karner “lijepo govori brojke”. Fürst je pozvao na akcijski plan protiv trgovine ljudima, “koja je usko povezana s islamističkim terorizmom i ostaje vrlo aktivna u Austriji”.
Najviše zahtjeva za azilom u Austriji u listopadu 2023. podnijeli su državljani Sirije (3.777), zatim ljudi iz Turske (2.880), Afganistana (916), Maroka (735) i Pakistana (216). U dosadašnjoj godišnjoj statistici na vrhu su i ljudi iz Sirije – ukupno ih je 18.120 zatražilo azil u Austriji, od čega 2.679 žena i 8.145 djece.
Do kraja listopada pozitivnu odluku o azilu dobilo je 13.649 osoba. Nasuprot tome, 21.785 odluka o azilu bilo je negativno. U brzom i žurnom postupku doneseno je ukupno 7.200 negativnih rješenja. Osim toga, 25.735 osoba izbjeglo je postupak, odreklo se zaštite i ponovno napustilo Austriju. Do kraja listopada izvršeno je ukupno 10.478 protjerivanja, od čega 5.496 samostalnim napuštanjem zemlje (52 posto), a 4.982 osobe su prisilno deportirane (48 posto).
Austrija
Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.
Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).
Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.
Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.
Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.
Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.
Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.
Austrija
Austrija uvodi posebnu tjednu novčanu naknadu za trudnice
Žene koje zatrudne dok su na roditeljskom dopustu, ali više ne primaju naknadu za njegu djeteta, nemaju pravo na naknadu. Prema tumačenju Vrhovnog suda, time se krši pravo EU.
Za pogođene se stoga uvodi posebna tjedna naknada. “Posebno kada se dvoje djece rodi blizu jedno uz drugo, obitelji trebaju svaki euro”, naglašava ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).
Trudnice više ne smiju raditi od početka rodiljnog dopusta – obično osam tjedana prije i nakon termina poroda. Tjedni džeparac nudi financijsku sigurnost za žene u to vrijeme, prenosi kroativ.at.
Iznos se temelji na uvećanoj plaći za bolovanje
Visina nove posebne tjedne naknade temelji se na uvećanoj plaći za bolovanje, što jamči financijsku sigurnost i u slučaju dužeg bolovanja. Uvođenje će biti retroaktivno do 1. studenoga 2023. 70 posto troškova pokrivat će Fond za naknadu obiteljskog tereta (FLAF), 30 posto zdravstveno osiguranje žene.
Osim Raucha, zadovoljna je i ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP): “S novim posebnim tjednim novcem činimo još jedan važan korak i dodatnu mjeru za pomoć budućim majkama i našim obiteljima.”
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
