Austrija
Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom
Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.
Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.
Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.
U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.
Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.
Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.
Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.
Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
Austrija
Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.
U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.
Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.
Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.
Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.
U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.
Austrija
Austrija: Stižu velike promjene na AMS-u: Evo što će biti novo
Ministarstvo rada uputilo je u četvrtak na uvid odgovarajuće izmjene zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Nova uredba trebala bi biti daljnji korak prema digitalizaciji jer bi se naknade za nezaposlene sada sve više trebale podnijeti online.
Do sada postoje dva načina za dobivanje naknade za nezaposlene. Možete otići osobno u jedan od regionalnih ureda AMS-a ili putem interneta koristeći „eAMS račun“. Ali sada bi ovu vrstu aplikacije trebalo dodatno proširiti i dati joj prioritet. To znači da će službenici AMS-a imati više vremena za brigu i upućivanje klijenata. Međutim, osobe bez elektroničkog pristupa još uvijek mogu podnijeti zahtjev za novac na licu mjesta.
“Nova uredba podržava osobe registrirane u AMS-u u smislu izbjegavanja vremena putovanja i nepotrebnih posjeta. Istovremeno, zaposlenici AMS-a su rasterećeni, što ostavlja više vremena za temeljnu uslugu AMS-a, odnosno učinkovito savjetovanje i posredovanje”, naglašava i ministar gospodarstva Martin Kocher.
Nadalje, komunikacija između kupaca i zaposlenika u budućnosti bi se općenito trebala odvijati online. Prijedlozi za zapošljavanje za tražitelje posla tada bi trebali biti primljeni putem “eAMS računa”. Poštanski sandučić mora se provjeravati za nove račune najmanje svaki treći dan.
