Austrija
Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom
Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.
Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.
Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.
U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.
Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.
Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.
Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.
Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.
Austrija
U austrijskim Alpama palo 80 cm snijega, a sada temparature idu ponovno na 30
Unatoč srpnju, visoke dijelove austrijskih Alpa zahvatili su iznenadni i obilni snježni padalini. U Zillertalskim Alpama, kao i u području Hohe Tauern i Glocknergruppe, posljednjih dana su zabilježeni pravi zimski uvjeti, izvijestio je Austrijski alpski savez putem društvenih mreža.
Do 80 centimetara snijega na 2.800 metara
Na visinama iznad 2.800 metara, posebice u planinskoj skupini Venediger, palo je između 30 i 80 centimetara svježeg snijega. Uz snažan sjeverni vjetar stvorile su se nakupine nanosnog snijega, koje u strmim padinama i žljebovima predstavljaju ozbiljan lavinski rizik.
Lavinska opasnost i opasnost od pukotina na ledenjacima
Zbog topljenja snijega uslijed sunčeve svjetlosti i porasta temperature, Tirolski lavinski centar upozorava na moguće male lavine suhog snijega koje se mogu spontano pokrenuti. Dodatnu opasnost predstavlja slaba vidljivost pukotina na ledenjacima – prekrivene novim snijegom, mogu zavarati i iskusne planinare.
Snježna granica mjestimice je pala sve do šumske granice, što dodatno otežava uvjete na terenu.
Poziv na oprez i kvalitetnu pripremu
Stručnjaci apeliraju na sve ljubitelje planinarenja i visokogorskih tura da detaljno isplaniraju svoje izlete, koriste odgovarajuću opremu te se prije polaska informiraju o aktualnoj lavinskoj situaciji.
Kako prenosi ORF Tirol, vremenske prilike bi trebale biti bolje već od danas, uz povratak sunčanih i ljetnih uvjeta. Ipak, u višim predjelima zimski rizici i dalje ostaju aktualni.
Austrija
Nebo iznad Austrije opet bi moglo biti ‘narančaste boje’: Stiže prirodni fenomen
Austriju i ostatak Europe sve češće zahvaćaju oblaci saharskog pijeska. Taj porast fenomena znanstvenici povezuju s promijenjenim atmosferskim cirkulacijskim obrascima – posebno s „blokirajućim“ područjima visokog tlaka i „zatvorenim“ ciklonama u području subtropika. Ovakve vremenske prilike pogoduju prijenosu pustinjskog pijeska tisućama kilometara dalje, sve do srednje Europe.
Copernicus upozorava: Kvaliteta zraka narušena
Prema podacima europske službe za klimatsko praćenje Copernicus, tijekom prve polovice 2025. godine zabilježeno je više epizoda „opsežnog prijenosa saharskog pijeska“ – od zapadne Afrike, preko Atlantika, sve do Kariba i Europe. „Zastori saharskog pijeska rezultirali su povećanim koncentracijama lebdećih čestica PM10 pri tlu, što je negativno utjecalo na kvalitetu zraka u Europi i na Karibima“, stoji u izvješću.
Pijesak nad Europom – nevidljiva prijetnja zdravlju
Fenomen pustinjskog pijeska nije samo vizualno dojmljiv – s mutnim, žućkastim nebom i slojem prašine na automobilima – već predstavlja i ozbiljan zdravstveni rizik. Copernicusov istraživač Mark Parrington ističe da su ove epizode praćene „visokim koncentracijama PM10 čestica“, koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, posebice onih s respiratornim bolestima, djece i starijih osoba.
Austrija pod „pješčanom lancetom“
Početkom srpnja zabilježena je još jedna zapažena pojava u Austriji – saharski pijesak, nošen jakim visinskim vjetrovima, doslovno je „probio“ atmosferu srednje Europe, a mediji su to nazvali „saharaskom lancetom“. Građani su prijavljivali mutno nebo i povećanu količinu prašine na otvorenim površinama.
Globalni problem, lokalne posljedice
U veljači i ožujku oblaci pijeska zahvatili su sjeveroistok Južne Amerike, a krajem travnja Karibe. Početkom veljače ciklona iz sjeverne Afrike prenijela je značajne količine pijeska prema južnoj Italiji i Grčkoj, pogoršavajući tamošnju kvalitetu zraka. U ožujku je velika prašna masa zahvatila Pirenejski poluotok, Francusku te dijelove Sjeverne Europe, uključujući Benelux i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Mnoge regije južne i jugoistočne Europe, uključujući Italiju i Grčku, bile su pogođene i u siječnju i veljači. Posljedica: zamućeno nebo, smanjena vidljivost i slojevi prašine na površinama.
Dan borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja – 12. srpnja
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja, 12. srpnja, znanstvenici iz Copernicusa naglašavaju važnost globalnog praćenja i Earth-Observation tehnologija u predviđanju i ublažavanju utjecaja ovih sve češćih pojava. Apeliraju i na jačanje javne svijesti o mogućim zdravstvenim posljedicama.
Preporuke za građane
Tijekom dana s povišenom koncentracijom saharskog pijeska, savjetuje se ograničiti boravak na otvorenom, izbjegavati tjelesnu aktivnost na zraku i, po mogućnosti, koristiti pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima. Osobama s astmom ili drugim bolestima dišnih puteva preporučuje se pojačan oprez i praćenje preporuka zdravstvenih vlasti.
Austrija se, čini se, sve češće nalazi na putanji pustinjskog vjetra – i taj izazov više nije samo vizualna neugodnost, već ozbiljno pitanje javnog zdravlja.
Austrija
Crni početak vikenda u Austriji: U jednoj noći smrtno stradale tri osobe
Početak vikenda u Austriji obilježen je tragičnim nizom prometnih nesreća s kobnim ishodom u više saveznih pokrajina. Noć s 11. na 12. srpnja mogla bi ostati upisana kao „Crni petak“ – u samo nekoliko sati život su izgubile tri osobe.
Smrtonosni izlazak s ceste u Donjoj Austriji
U Engabrunnu, u okrugu Krems-Land, 59-godišnji vozač iz bečkog 22. okruga upravljao je automobilom na cesti B34 kada je oko 21:50 sati iznenada skrenuo ulijevo, prešao na suprotnu traku i završio u cestovnom jarku. Vozilo se još neko vrijeme kretalo kroz jarak, sve dok se nije zaustavilo kod ulaza u Sebastianweg, nakon približno 60 metara. Očevici su odmah priskočili u pomoć, no nažalost, pokušaji reanimacije nisu uspjeli – vozač je na mjestu preminuo od zadobivenih ozljeda.
Pijan vozač usmrtio 44-godišnjaka u Burgenlandu
U gotovo isto vrijeme, u burgenlandskom mjestu Oslip, dogodio se još jedan stravičan sudar. Na prometnici B50 25-godišnji vozač pod utjecajem alkohola prešao je u suprotnu traku i frontalno se sudario s automobilom 44-godišnjeg državljanina Irana. Nesretni muškarac ostao je prikliješten u vozilu i na mjestu podlegao ozljedama, dok je pijani vozač prošao s lakšim ozljedama.
Treća nesreća otkrivena tek nakon nekoliko sati
Treći smrtni slučaj zbio se, prema prvim informacijama, između 1 i 4 sata ujutro u štajerskom Ehrenschachenu, u okrugu Hartberg-Fürstenfeld. Tamo je 21-godišnji mladić izgubio nadzor nad vozilom na lokalnoj cesti, sletio s kolnika i udario u drvo. Njegovo beživotno tijelo pronašli su tek satima kasnije vatrogasci, koji su prvotno bili pozvani zbog srušenog stabla na cesti.
Crna statistika
Austrija, gdje se u prosjeku svakodnevno bilježi jedna smrtna žrtva u prometu, ovim je događajima suočena s brutalnom potvrdom te statistike. Tri izgubljena života u samo jednoj noći novi su tragični podsjetnik na nužnost odgovorne vožnje, poštivanja prometnih pravila i nulte tolerancije prema alkoholu za volanom.
