Connect with us

Austrija

Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom

Objavljeno

na

Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.

Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.

Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.

U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.

Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.

Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.

Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.

Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.

Advertisement

Austrija

Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva

Objavljeno

na

Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.

“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”. 

Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.

Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.

Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.

Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.

Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.

Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”

Nastavi čitati

Austrija

Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču

Objavljeno

na

U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.

Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.

Velika gužva vladala je na otvaranju.

Nastavi čitati

Austrija

U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno

Objavljeno

na

By

Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.

U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.

Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.

Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.

Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.

Nastavi čitati
LM