Prema integracijskom barometru, dvije trećine Austrijanaca ocjenjuje zajednički život s imigrantima (67 posto) ili izbjeglicama (68 posto) prilično ili vrlo lošim. To je značajan porast u usporedbi sa sličnim istraživanjem iz travnja 2022., kada je samo 47 odnosno 45 posto dalo negativnu ocjenu.
Integracijski barometar redovito provodi Austrijski integracijski fond (ÖIF) u suradnji s Peter Hajek Public Opinion Strategies. Anketira se 1000 austrijskih građana starijih od 16 godina. Autori studije snažno pogoršanje raspoloženja prema imigrantima i izbjeglicama objašnjavaju “pozitivnim outlierom” u prethodnoj godini, što je posljedica početne solidarnosti s ratnim izbjeglicama iz Ukrajine.
Sukladno tome, porasla je zabrinutost zbog nove izbjegličke krize poput one 2015. zbog rata u Ukrajini: u travnju 2022. samo je 20 posto ispitanih brinulo o tome “vrlo često”, dok je sada to 32 posto. Slično je i kada su u pitanju strahovi od širenja političkog islama (porast s 24 na 31 posto) i sukoba među skupinama migranata (porast s 19 na 27 posto).
Javni prostor percipiraju kao najproblematičnije područje u životu s izbjeglicama i imigrantima (71 posto), zatim stambena područja (65 posto) i škole (47 posto). Povrh svega, pogoršana je percepcija zajedničkog života na ulicama i trgovima u javnom prostoru.
Za ministricu integracije Susanne Raab (ÖVP), integracijski barometar “jasno pokazuje da je pandemija korone pokrila mnoge brige koje sada ponovno postaju vidljive, kao što je zabrinutost zbog novog vala izbjeglica kao 2015.”. Uspješna integracija uvijek ovisi o broju ljudi koji dolaze u Austriju. “Stoga Europa mora raditi zajedno na zaustavljanju ilegalne migracije. Samo tako možemo osigurati da integracija dugoročno funkcionira, da naša socijalna kohezija ne posustane i da one izbjeglice kojima je zapravo potrebna zaštita i dobiju tu zaštitu”, navodi se u priopćenju.